Gotovo da nema građanina koji nije upoznat s blamažom oko izbora najdizajna naličja buduće hrvatske kovanice jednog eura, piše Moj portal. Ispostavilo se da motiv kune koji je odabran kao pobjednički nije nimalo originalan te da se ustvari radi o "ukradenoj kuni" jer identična već postoji u Škotskoj.
Istovremeno, u medijima i po društvenim mrežama počela je povijesna špekulacija o tome koliko je kuna uopće hrvatska? Neki slabije upućeni navode kako se kuna s hrvatskim novcem povezuje od 1941. odnosno od vremena NDH, no prava istina je da je ta veza puno starija i seže čak u 13. stoljeće.
Pakrački srebrnjak iz 13. stoljeća
- Slavonski banovac ili banski denar srebrni je novac kovan u Pakracu, sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca, a na njemu se pojavljuje upravo motiv kune u trku, na lijevo. Spomenuta kovanica danas se čuva u arheološkoj zbirci Muzeja Grada Pakraca i smatra se jednom od najljepših europskih kovanica - kaže Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca i u šali dodaje da je autor dizajna kune s ove kovanice nepoznat.
Kovnica novca vjerojatno se nalazila u srednjovjekovnoj utvrdi, pakračkom Starom gradu, čiji se ostaci i danas nalaze u samom središtu grada.
Povelja iz 1256. godine
- Prvi put se spominje u jednoj srednjovjekovnoj povelji, točnije povelji u kojoj Bela IV. rješava spor između ostrogonskog nadbiskupa i zagrebačkog biskupa nastao oko prihoda ove kovnice, koja se u povelji naziva camera de Puchruch. Camera je latinski naziv za kovnicu ili čak za centralno novčarsko tijelo cijele ondašnje kraljevine Hrvatske.
Povelja u kojoj se spominje izdana je 1256. godine, što nas navodi na zaključak kako je kovnica u Pakracu vjerojatno djelovala i prije ove godine, ali koliko dugo, još uvijek ne znamo. Znamo da je 1260. godine prebačena u Zagreb, u nepoznatim okolnostima, a ondje su se banovci kovali sve do 1384. godine. Ovaj novac kovao je ban koji je na to imao kraljevsko pravo i bio je autonoman za kraljevinu Slavoniju u vrijeme kada se Hrvatska nalazi u Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu - pojašnjava Jelena Hihlik, povjesničarka umjetnosti i kustosica.
Dodaje i da je naziv "Slavonski banovac" kovanici dao Ćiro Truhelka, povjesničar koji se najiscrpnije dosad bavio ovom temom. "Slavonski banovac" je srebrna pločica promjera 15 milimetara i prosječne težine 0,93 grama.
"Slavonski banovac" i u okolnim zemljama
Od ostalih kovanica iz tog razdoblja izdvajala ga je izrazita kvaliteta izrade te vrlo visoka čistoća srebra (preko 900/1000 ). Zbog ovih značajki banovac se koristio kao sredstvo plaćanja i u drugim zemljama u našoj okolici pa su ostave ovog novca pronađene u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj čak i u Rumunjskoj.
Izgled banovca prepun je simbolike koja se ni do danas ne može točno protumačiti. Na prednjoj strani nalazi se prikazan lik kune u trku na lijevo, između dvije šesterokrake zvijezde, a Hihlik pretpostavlja da je kuna prikazana na novčiću zbog svog gospodarskog značaja koji je imala u srednjem vijeku.
Krzno kune - platežno sredstvo
- Krzno ove životinjice koja je bila brojna u slavonskim šumama, bilo je dugo platežno sredstvo, a jedan od važnijih poreza u srednjem vijeku naziva se marturina, odnosno kunovina. Uokolo prednje strane novčića smješten je natpis na latinskom jeziku, u početku omeđen jednom, a kasnije s dvije niske bisera, po kojem se slavonski banovci dijele u dvije skupine. Prvu grupu čine serije s natpisom MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA ili kraljevski novac za Slavoniju, a drugu one s natpisom MONETA DVCIS P(ro) SCLAVONIA ili banski novac za Slavoniju. Na naličju se u sredini nalazi patrijarhalni (dvostruki križ) dok se ispod donje prečke križa nalaze dvije okrunjene glave, vjerojatno kraljeva i hercegova. Iznad nje, u ravnini s gornjom prečkom, stajali su zvijezda i polumjesec. U ravnini s donjom prečkom križa, pojavljuju se i sigle odnosno oznake koje nam pobliže govore o tome za vrijeme kojeg bana je novac kovan. Uz denare kovali su se i poludenari (oboli) na kojima se nalazio skraćeni naziv REX SCLAVONIAE ili DVX SCLAVONIAE - temeljito pojašnjava Hihlik.
Kovnica - dokaz važnosti Pakraca
Krešimir Vacek, pakrački magistar arheologije naglašava kako je postojanje srednjovjekovne kovnice novca u kojoj se kovala prva hrvatska kuna nepobitan dokaz važnosti Pakraca još od najranije hrvatske povijesti.
- Zbog značaja i ugleda banovca kao jedne od najljepših hrvatskih, ali i europskih kovanica, lik kune bio je inspiracija za ime današnje hrvatske monete koja je tako nazvana 1994. godine. Kuna između dvije rijeke i šesterokrake zvijezde postat će dio grba Slavonije, ali i najstarijeg grba grada Pakraca.
Originalni primjerci banovaca pronađenih u Pakracu, čuvali su se nekad u starom pakračkom muzeju koji je djelovao između 1954. i 1969. godine. Nakon njegova zatvaranja pohranjuju se u sefu Općine, a poslije Domovinskog rata gubi im se svaki trag. Nakon ponovnog osnivanja Muzeja grada Pakraca zahvaljujući darovanjima, ali i otkupu, "Slavonski banovci" ponovno se čuvaju u arheološkoj muzejskoj zbirci - zaključuje Vacek, piše Moj portal.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....