RJEŠENJE ZADUŽENOSTI

LALOVČEVA PONUDA BANKAMA Oni koji otpišu dio glavnice dužnicima za nagradu će dobiti porezne olakšice

Mjera uključuje stambene kredite, jer su nekretnine najveći uzrok blokada
 Neja Markičević/CROPIX

Ministar financija Boris Lalovac ponudio je bankama mogućnost smanjenja poreznih obveza ukoliko pristanu blokiranim dužnicima sa stambenim kreditima, bez obzira u kojoj su valuti digli kredit, otpisati dio glavnice. Banke bi uz to trebale nanovo procijeniti vrijednost kuća ili stanova založenih za kredit, što bi se vazalo uz smanjivanje glavnice, te bi uz novi obračun kamata na glavnicu vrlo značajno trebalo utjecati na smanjivanje ukupnih obveza te tako i rata dužnika. Ta mjera trebala bi one koji više ne vraćaju stambene kredite vratiti među dužnike s odgovarajućom kreditnom sposobnošću, odnosno u svijet urednih platiša.

322.498 blokiranih

Bankama bi to osiguralo manji ali barem nekakav mjesečni pritok gotovine, umjesto da si bilance i dalje pune preuzetim stanovima koje ne mogu prodati na umrtvljenom nekretninskom tržištu. Ideja je u začetku, a proces revalorizacije vrijednosti nekretnina podržava i središnja banka. Pristanu li banke na ministrov prijedlog, trebala bi i to, uz oprost dugova i institut osobnog stečaja, biti nova mjera za ublažavanje prezaduženosti građana, osobito onih 322.498, koliko ih ima blokiran račun. Analizom blokiranih i prezaduženih ministar Lalovac je ustanovio da je većina građana blokiranih za iznos veći od 2000 kuna blokirana zbog nemogućnosti otplaćivanja stambenog kredita. Upravo su nekretnine, tvrdi ministar, krivac za odlazak tvrtki u stečaj i odlazak građana u blokadu u čak 90 posto slučajeva. Stoga smatra kako je nužno riješiti nekretninsku preopterećenost, i to nizom koordiniranih mjera, uvažavajući svakog pojedinca, te nastojati maksimalno izbjeći ostanak građana bez doma, odnosno jedine nekretnine koja svojom vrijednošću i uvjetima ne prelazi stambeni prostor primjeren za određenu obitelj.

Pad prihoda građana

Reprogramiranje kredita uz otpis jednog dijela glavnice, smatra, moglo bi riješiti problem jednog dijela građana kojima je u vrijeme krize ozbiljno pao prihod: građani bi na taj način zadržali svoju nekretninu, a banka bi profitirala bitno više nego da dužnicima zbog neplaćanja kredita oduzme stan i povećava svoj nekretninski portfelj nekretninama koje trenutno na tržištu nemaju nikakvu vrijednost.

Taj bi model, ističe ministar, trebalo dobro i detaljno razraditi kako bi se spriječila bilo kakva zlouporaba: morao bi se primjenjivati isključivo na jedinom domu konkretnog građanina, i to onog za kojeg postoji visoka vjerojatnost da će svojim smanjenim prihodima moći nastaviti plaćati revalorizirani kredit.

Hrvatsko zakonodavstvo ne predviđa potpunu zaštitu prve nekretnine dužnika, stoga se pokušavaju pronaći rješenja kojima bi se maksimalno izbjeglo izbacivanje građana na ulicu, među kojima je i prijedlog o ostanku u stanu uz plaćanje najamnine.

Ove mjere, ističu stručnjaci, morale bi pratiti i druge mjere iz pravosudnog resora, prije svega kad su u pitanju javnobilježničke i odvjetničke tarife vezane uz ovrhe. Mora se naći optimalni model, kaže Lalovac, da se onemogući situacija u kojoj administrativni troškovi nadiđu iznos glavnice. Trebalo bi, smatra, odrediti koliki ti troškovi smiju biti u odnosu na iznos glavnice.

Nevjerojatan rekord

Prema podacima Fine, od početka 2011. godine do kraja 2014. u Hrvatskoj je provedeno čak 4,877.624 ovrha, od čega je jedna trećina (32,55 posto) aktivirana na računima tvrtki, a dvije trećine na računima građana. Posljednji podaci za 31. prosinac prošle godine pokazuju da je u blokadi 322.948 građana koji su ukupno dužni 31,06 milijardi. Od kraja lanjske godine dug građana premašio je iznos duga tvrtki. Upravo zbog zateznih kamata i drugih administrativnih troškova, iznos duga raste bitno brže od broja blokiranih: od kraja 2012. do kraja 2014. broj blokiranih dužnika narastao je za 31 posto, a ukupni iznos duga za čak 76 posto. Tri četvrtine građana u blokadi je duže od godinu dana.

Dug nije ravnomjerno raspoređen: 13 posto dužnika (njih 42.579) odgovorno je za čak 82 posto duga. Porazno je da je gotovo polovica dužnika (43 posto) dužna manje od 10.000 kuna. Upravo je tim dužnicima namijenjena mjera oprosta duga, koja se provodi od početka veljače. Do jučer je oprost duga uspjelo ostvariti 695 građana.

Dvije trećine blokiranih građana blokirale su banke i druge institucije iz financijskog sektora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 04:24