LANA ĆE HODATI Prva dvostruka transplantacija kosti u Hrvatskoj: Djevojčici (7) u 12-satnoj operaciji spasili nogu

Prvi put u Hrvatskoj liječnici KB Dubrava i KBC Zagreb uspjeli su spasiti potkoljenicu lijeve noge teško bolesnoj sedmogodišnjoj Lani kompliciranom operacijom u kojoj su kombinirali donorsku kost iz banke tkiva s njezinom lisnom kosti s desne noge.

Operacija zbog zloćudne bolesti male Lane trajala je 12 sati, a u njoj je sudjelovalo čak devet liječnika. Samo nekoliko dana nakon operacije osjeća se dobro i kaže nam da “jedino ne voli kad joj premataju noge jer je onda boli”. Premda u bolničkom krevetu, Lana je živahna, razgovorljiva, šali se...

Ranko Suvar / CROPIX

Zagreb, 190313.KB Dubrava, Klinika za ortopedijuDjevojcica Lana kojoj je operacijom u KB Dubrava otklonjen tumor na koljenu.Na slici: Mama Ivana pored bolnickom kreveta na kojem lezi lana.Foto: Ranko Suvar / CROPIX

- Sve je počelo prošlog ljeta. Negdje u kolovozu Lana se počela žaliti na bol u potkoljenici. Malo je šepala, ali u kratkom vremenu, umjesto da joj bude bolje, postajalo je sve gore - kaže mama Ivana. Uslijedila je i povišena temperatura.

Kvrga i dijagnoza

- Zaputili smo se u bolnicu da se ipak vidi što je. No, liječnici su u početku govorili kako ništa ne ukazuje da bi se moglo raditi o nekoj teškoj bolesti. Onda je Lani izrasla kvrga na nozi i liječnici su na snimci uočili da se nešto događa s kosti. Uputili su nas u bolnicu na Šalati i tada je nakon biopsije, početkom listopada, otkriveno da Lana boluje od Juingova sarkoma - opisuje nam mama Ivana put do Lanine dijagnoze.

Prije operacije Lana se od zloćudne bolesti liječila u Dječjoj bolnici u Klaićevoj kod dr. Aleksandre Bonevski, gdje je morala proći kemoterapiju kako bi tumor postao operabilan, objašnjava plastični kirurg prof. dr. Rado Žic. Dodaje da je to bio prvi dio postupka. Kemoterapijom se uništio dio tumora u kosti, a uz to je spriječena mogućnost da se tumor tijekom operacije “rasipa” po organizmu.

Inače, cijeli tumor bio je unutar kosti koja se zbog njega deformirala. - Izrezan je kompletno s rubom zdravog tkiva. Pravilo je da se osim dijela kosti koji je zahvaćen tumorom skine i dio zdravog tkiva, barem dva centimetra ili se ide do barijere koja priječi da se tumor širi - objašnjava ortoped dr. Marko Bergovec iz KBC Zagreb. U ovom slučaju to je bila ploča rasta koja je bila barijera za tumor.

Ukupno je skinuto oko 16 centimetara kosti koju je trebalo nadomjestiti kako bi Lana mogla hodati.

Nedomjestak 16 cm kosti

Tu nastupa inovacija u hrvatskoj medicini jer su liječnici u rekonstrukciji koristili homograft odnosno doniranu nadlaktičnu kost iz banke kosti i Laninu lisnu kost desne noge. Na pitanje zašto se nije mogla koristiti samo lisna kost djevojčice liječnici odgovaraju da je ona pretanka za opterećenje, noga bi bila nestabilna, pa je homograft korišten da se ojača. Na homograftu je zato napravljen otvor i u tu je doniranu kost umetnuta Lanina lisna kost, a na njemu su također napravljeni otvori kako bi s kroz njih mogle provući krvne žile.

- To je potrebno da se dobije prokrvljenost kosti, što je temelj za buduće ‘spajanje’ vlastitog i doniranog tkiva jer će se iz žive kosti stvarati nove stanice i oživjeti doniranu - kaže dr. Krešimir Martić. Osim lisne kosti potkoljenice desne noge, uzet je i jedan “otok” kože kako bi se na lijevoj nozi nadomjestio dio kože koji je skinut zbog biopsije. To će ujedno poslužiti da se prati uspješnost prokrvljenosti Lanine potkoljenice tijekom liječenja.

Bez lisne kosti?

Naravno, laicima će biti čudno kako Lanina desna noga može funkcionirati bez lisne kosti, a liječnici odgovaraju da, doduše, neće moći biti sportašica jer to onemogućava snažan odraz, ali to neće biti tako velik hendikep za svakodnevni život. Fascinantno je bilo i spajanje vrlo tankih krvnih žila.

- Sve su spojene pod mikroskopom, a koliko je to delikatno govori i činjenica da je arterija debljine tek do milimetra, a vene od 0,5 do 0,6 milimetara. Spajanje je važno kako se nakon operacije ne bi začepile - kaže prof. dr. Zdenko Stanec, pročelnik Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu kirugiju KB Dubrava.

Inače, spašavanje noge osoba koje imaju zloćudnu bolest kosti radi se gotovo rutinirano ili uz pomoć metalnih proteza ili nadomjestkom iz banke kosti odnosno vlastitom kosti. No, kombinacija dva postupka odnosno upotreba homografta i vlastite kosti radi se samo u nekoliko vrhunskih klinika u svijetu kojima su se sada pridružili i hrvatski liječnici.