MINISTAR U BRUXELLESU

Linić priznao: 'Očito je da i nama treba vremena. U prvih šest mjeseci imamo loše rezultate'

'Projekcije su pozitivne, ali ne u visini od 0,8 posto kako smo ranije predvidjeli', komentirao je rast BDP-a

BRUXELLES - Hrvatska u ovoj godini očekuje pozitivan rast BDP-a, ali ne u ranije predviđenim okvirima od 0,8 posto, izjavio je u utorak u Bruxellesu ministar financija Slavko Linić, koji je kao promatrač sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije.

Upitan da komentira najnovije procjene HNB-a o kretanju BDP-a za ovu godinu, Linić je rekao da su "projekcije još uvijek pozitivne, ali ne u visini od 0,8 posto kako smo ranije predvidjeli".

Prema procjenama HNB-a, u Hrvatskoj se u drugoj polovici godine očekuje postupni oporavak gospodarske aktivnosti na temelju jačanja izvoza i investicija, no zbog slabih rezultata u prvom polugodištu na razini cijele godine realni BDP mogao bi se smanjiti za 1,6 posto, procjenjuje HNB-a. To je nepovoljnije od svibanjske procjene središnje banke s projekcijom pada BDP-a od oko 1 posto.

"Znali smo da će prilike u gospodarstvu biti teške, da je dobar dio industrijskih pogona ili zatvoren ili je u mirovanju i to je bio razlog što smo se najviše okrenuli državnim investicijama u području vodoprivrede, željeznice i energije. Ali, očito je da i nama treba vremena i da u prvih šest mjeseci imamo dosta loše rezultate. Na nama je da pokušamo sustići vrijeme i u drugom polugodištu pokrenemo investicije i okrenemo te negativne trendove. Ako to napravimo s državnim investicijama uvjeren sam da će i privatni sektor krenuti sa svojim investicijama", rekao je Linić.

Linić je rekao da je s Europskom komisijom dogovoren model kojim će se kroz privatizirano brodogradilište Uljanik privatizirati i riječko brodogradlište "3 maj". "Na taj bi način omogućili da oba gornjojadranska brodogradilišta opstanu na tržištu", rekao je Linić.

Ministar financija je najavio da će se podizanje trošarina na dizel i cigarete, što je obveza koja proizlazi iz članstva u EU-u i koja se mora ispuniti do pristupanja 1. srpnja sljedeće godine, vjerojatno obaviti jednokratno.

Upitan za promjene u mirovinskom sustavu, Linić je rekao da treba smanjiti zdravstveni doprinos, a onda jedan dio tog smanjenja usmjeriti u korist poduzetnika, a drugi dio u drugi mirovinski stup, kako bi se pojačala štednja zaposlenih.

"Najveći je problem prerani odlazak u mirovinu. Imamo preveliki broj umirovljenika i njihova prosječna starost je 51 godina, a kada znamo da se u mirovinu odlazi sa 65 godina, onda je u biti osnovni problem broj mladih umirovljenika i rješavanje problema u poduzećima slanjem ljudi u ranu mirovinu. To je nešto što moramo promjeniti", rekao je Linić.

Govoreći o sastanku ministara financija zemalja članica, Linić je rekao da će se i Hrvatska morati pripremiti za tzv. "europski semestar", novi instrument za koordinaciju makroekonomskih i fiskalnih politika.

Ministri financija zemalja članica EU-a u utorak su prihvaćanjem preporuka za svaku od 27 članica o ekonomskim politikama predviđenim u njihovim nacionalnim reformskim programima završili ovogodišnji ciklus europskog semestra.

Europski semestar podrazumijeva da zemlje članice Europskoj komisiji na početku svake godine dostavljaju planove za državni proračun kako bi ih Komisija ocijenila prije nego što budu usvojeni u nacionalnim parlamentima.

Komisija onda za svaku zemlju pojedinačno priprema preporuke za proračunsku i gospodarsku politiku kojih se zemlje članice trebaju pridržavati. Europski semestar je osmišljen kako bi kroz koordinaciju gospodarskih i fiskalnih politika na vrijeme uočio mogući dolazak krize.

"Članstvo u Europskoj uniji znači i veću odgovornost za zaustavljanje kriza. Europski semestar čeka i Hrvatsku, morat ćemo se pripremiti na to da nas Komisija ocjenjuje, što nije ugodno, jer vidimo da mnoge zemlje nisu bile baš sretne", rekao je Linić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 12:30