Linić: 'Sramim se znanstvenika koji tvrde da dug ne treba vraćati. Čuvajte se takvih ljudi'

ZAGREB - Uoči sjednice Vlade, ministar financija Slavko Linić obrušio se na, kako je kazao, neodgovorne znanstvenike koji govore da dugove ne treba vraćati, a Linićevih kritika nije ostala pošteđena ni vodeća oporbena stranka.

„Hrvatska, zamislite, ne bi trebala vraćati svoje dugove, to vam govore znanstvenici. Građani Hrvatske, čuvajte se takvih ljudi! Dugove treba vraćati, nema države koja ne vraća dugove, i Hrvatska ih mora vraćati. Vraćat ćemo ih na način da privatiziramo i prodajemo imovinu, jer dugove iz poreza ne možemo vraćati, oni su visoki i građanima i privrednicima“, poručio je Linić novinarima ispred Banskih dvora.

Procijenio je da će javni dug zemlje narasti do 200 milijardi kuna, no upozorio je da je on stvaran 23 godine.

„Najviše je stvoren neodgovornim vođenjem financija od 2004. do 2011. I ne samo to, nego je i skrivan: i brodogradnja, i zdravstvo, i nevođenjem brige o željeznicama i Croatia Airlinesu. To su sve neodgovorne politike koje treba razriješiti“, istakao je Linić.

U još jednom emotivnom istupu, Linić je istakao da Vlada u koj sjedi ima vlastitu politiku, te daje uspjela smnajiti proračunski manjak. Ustvrdio je i da se Vlada bori s recesijom, što ostalima, kako je kazao, smeta.

„O čemu mi to vodimo polemike?! Ja se sramim znanstvenika koji kažu da dugove ne treba vraćati. Vodimo glupe rasprave i polemike“, istakao je Linić. Oporbu je pozvao da kaže koja je njena politika.

Linić se osvrnuo i na slučaj Centar banke, u koju je država prošle godine „uletjela“ preko fondova gospodarske suradnje (FGS). Ministar financija je ocijenio da je država Centar banku na taj način spasila od bankrota, ali zapitao se je li za to trebalo koristiti FGS-ove.

„Sigurno da je glupo bilo koristiti FGS-ove za sanaciju te banke, ali je li trebalo dopustiti propast te banke?“, zapitao se Linić.

Dodao je kako bi nespašavanje Centar banke porezne obveznike stajalo puno više od spašavanja. Naime, u slučaju propasti banke, država bi preko DAB-a štedišama na ime osigurane štednje trebala isplatiti 500 milijuna kuna, dok je preko FGS-a Alternative prošle godine banku spasila s 50 milijuna kuna.

„Hoćete li platiti 500 milijuna kuna, ili ćete sa 50 milijuna kuna pokušati spasiti banku? Da, to je dobro uloženo“, zaključio je Linić. No, prozvao je uprave malih banaka za bahato ponašanje.

Vlada nastavlja s projektom monetizacije autocesta, kazao je prije sjednice Vlade njen potpredsjednik Branko Grčić.

„Ulaganja mirovisnkih fondova su dugoročna. Ulagati u projekt autocesta je isto dugoročna investicija. To ne treba ad hoc isključiti“, kazao je Grčić novinarima, koji su ga pitali što misli o mogućnosti da mirovinci ulože novac u autoceste.