Umjesto Slavka Linića koji je bio najavljen, rezultate do sada provedenih predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Rijeci predstavio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.
Kako je istaknuo, oko te teme se iz političkih razloga kreirala rušilačka atmosfera, iako rezultati pokazuju da je zakon o predstečajnoj nagodbi bio najbolje moguće rješenje s obzirom na stanje u kojem se zateklo hrvatsko gospodarstvo, što je potvrdio i MMF.
Slična se praksa, inače, provodi u 15 zemalja članica europske Unije. Od 594 nagodbe, oko 550 ih se odnosilo na malo i srednje poduzetništvo i obrte, a otpis iznosi oko 46,69 posto, odnosno nešto manje od 7 milijardi kuna, pri čemu država participira samo s 13 posto.
- Zlouporaba je, na žalost, bilo, ali u provedbi i o njima možemo razgovarati. Zbog toga je zaustavljeno preko 100 postupaka - rekao je Lalovac, ističući da bi se "pljačkom stoljeća" možda mogao nazvati stari zakon o stečajevima, gdje su brojni stečajevi trajali godinama, bez ikakvih rezultata, s ogromnim troškovima, gdje su stečajni upravitelji zaraživali od 60 do 100 tisuća kuna, a neki i do 360 tisuća.
U isto vrijeme, naplata potraživanja vjerovnika bila je gotovo nikakva, s time da mali vjerovnici nisu uspjeli naplatiti apsolutno ništa. U 15 godina, kako je rekao zamjenik ministra, kroz stečaj su napravljena samo dva restrukturiranja, PEVEC-a i Tiska.
Iako je to bilo kazneno djelo, krajem 2011. za 205 tisuća radnika nisu uplaćivani doprinosi, a 71,8 tisuća tvrtki bilo je u blokadi, od čega oko 54 tisuće preko 360 dana. Blokade su s 41,7 milijardne krajem 2011. do kraja prošle godine smanjene na 33,4 milijarde.
- Nelikvidnost ima dva važna aspekta. Najveći je ludovanje u nekretninskom biznisu, gdje je napravljeno između 20 i 30 milijardi dugova. Drugi dio se odnosi na neplaćanje između poduzeća - rekao je Lalovac.
Pojasnio je da s ulaskom u EU Ministarstvo više ne može otpisivati svoje dugove jer se to računa kao potpora te nagodba može pasti u Bruxellesu.