Liste čekanja nikad kraće! U strahu od korone pacijenti se rjeđe naručuju na pretrage ili idu kod privatnika

Periodično ukidanje nehitnih zahvata i hladnog pogona te primanje samo hitnih pacijenata i onkoloških bolesnika tijekom protekle dvije godine covid-krize postali su svakodnevica u bolnicama. Unatoč tome, potpuno neočekivano, liste čekanja u bolnicama nikad nisu bile kraće. One i dalje postoje, i na neke pretrage se čeka jako dugo, ali čekanje se za većinu pretraga u većini bolnica skratilo.

Primjerice, ergometrija se u KBC-u Sestre milosrdnice u pretpandemijskoj 2019. godini čekala 260 dana, a danas - 160. U OB-u Bjelovar na taj isti pregled 2019. se čekalo 402 dana, a danas točno dvostruko kraće - 201 dan. U OB-u Požega sada se na ergometriju dođe u roku od dva mjeseca, dok se 2019. godine čekalo gotovo godinu i pol (464 dana). Na gastroskopiju se tamo više niti ne čeka, odnosno za tri dana ste na redu, dok je prije prosječno čekanje trajalo 76 dana. U OŽB-u Našice lista čekanja za UZV dojke kontinuirano pada od 2019. kada se čekalo 227 dana, 2020. 195 dana, da bi prošlu godinu smanjenje došlo na 85 dana. Ultrazvuk srca u OŽB-u Koprivnica može se napraviti za samo 13 dana, 2020. se čekalo 175, a 2019. - 239 dana.

Kako je došlo do toga?

Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, smatra da smanjenje lista čekanja u odnosu na pretpandemijsku godinu ima više uzroka te da će se u konačnici tek nakon završetka covid-krize znati pravo stanje.

- Činjenica je da bilježimo manje liste čekanja i da kontinuirano radimo na tome. Također, imali smo i neke reorganizacije poslovanja, a brojeve pregleda nismo smanjili. No, točan uzrok smanjenja listi još je preuranjeno reći. Moguće je i da se dio ljudi nije naručivao na pretrage zbog epidemije - smatra Vagić i zaključuje da će se pravo stanje znati tek kada završi epidemija.

Da podaci ne prikazuju stvarno stanje smatra Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Prema njezinim riječima, samo će odmak vremena pokazati da situacija nije bolja, dapače, nego da je i gora.

j g

- Ovdje je riječ o prividnom smanjenju, jer se pacijenti nisu niti mogli naručiti odnosno dobiti termin. Također, jako puno njih je odlazilo privatnicima, a dio je odustajao od pregleda u strahu od zaraze covidom. Nažalost, možemo očekivati poplavu drugih bolesti i nedijagnosticiranih bolesti - smatra Karačić. Naime, većina pažnje, kaže, usmjerena je na hitne procedure, ali su zanemareni preventivni i kontrolni pregledi.

U KBC-u Zagreb situacija je slična kao što je bila u pretpandemijskoj godini. Na neke pretrage se čeka dulje, na neke kraće, ali prosjek je više-manje isti.

Najdulje se čeka na prvi pregled pedijatra kliničkog genetičara, i to 326 dana, a razlog je što imaju samo jednog liječnika. Da je šarolika situacija vidi se iz podataka da se 2019. godine na ergometriju čekalo 108 dana, a danas 27. Na postupak gastroskopije čekalo se 2019. godine 50 dana, a danas se čeka 67 dana. Na UZV abdomena 2019. godine čekalo se 49 dana, a danas se čeka 24 dana.

- Došlo je do reorganizacije. Neke pretrage se rade i poslijepodne. Je li se naručivao manji broj ljudi zbog epidemije i jesu li pacijenti odlazili i privatnicima, teško je reći - kaže pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb Milivoj Novak. Ipak napominje da se problem listi čekanja može riješiti samo ako se pretrage, pogotovo one na koje se najdulje čeka, odrađuju i poslijepodne, ali i vikendima.

Ministarstvo zdravstva početkom rujna 2021. napravilo je analizu lista čekanja za postupke na koje se čeka dulje od godine dana i za koje na pregled čeka više od 50 pacijenata. S obzirom na indikatore izdvojeno je nekoliko postupaka - ergometrija, dijabetologija, ultrazvuk srca i ultrazvuk dojke - za koje su pratili trendove, iskorištenost opreme i efektivnost djelatnika u KBC-ima i u KB-u Dubrava i KB-u Merkur.

- Na primjeru distribucije termina za denzitometriju u jednoj zdravstvenoj sustavi, po satima za siječanj 2022., vidi se da je većina termina raspoređena na samo dio radnog vremena. Upravo identificiranje i uklanjanje ovakvih nelogičnosti je svrha objedinjavanja sustava - objasnili su iz e-Zdravstva Ministarstva zdravstva.

Kao pozitivan primjer povećanja učinkovitosti i istodobnog skraćenja listi resorno ministarstvo navodi primjer KBC-a Rijeka, koji je za ultrazvuk dojke prije 4 mjeseca imao listu čekanja od 70 dana, a sada je 17 dana.

- Za postupak ultrazvuka srca u KBC-u Osijek lista je u 4 mjeseca skraćena sa 371 dan na 116 dana, a u KBC-u Sestre milosrdnice s 350 dana na 59 dana. Istovremeno je postignut veći postotak izvršenja u odnosu za ugovoreni broj postupaka ultrazvuka srca u KBC-u Osijek za 11,23%, a u KBC-u Sestre milosrdnice za 6,14% u odnosu na vrijednosti s kraja kolovoza 2021. godine - zaključuju u Ministarstvu.