Ima li netko namjeru smanjiti proizvodnju i ostvarivati ekstra dobit na hrvatskoj proizvodnji, te gasiti hrvatske rafinerije, onda teško može biti partner hrvatskoj Vladi - riječi su kojima je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak danas komentirao medijske najave o mogućem gašenju Inine rafinerije nafte u Rijeci.
Mogućnost gašenja riječke rafinerije, u kojoj je zaposleno više od 700 ljudi, dodatno je zategnula ionako napete odnose između Vlade i MOL-a. Bojište u hrvatsko-mađarskom ratu oko Ine sve više se - dokazuje to i najnoviji slučaj - s političkog seli na teren konkretnih poslovnih odluka. Jačanje riječke rafinerije, uostalom, bio je jedan od glavnih kamena spoticanja i između bivšeg ministra financija Slavka Linića i MOL-ove Uprave. Na reakciju Ine nije trebalo dugo čekati.
‘Odluke još nema’
- Odluke o obustavi proizvodnje ili gašenju Rafinerije nafte Rijeka nema - poručili su iz Ine. Ina je, nastavlja se u priopćenju, u posljednjih nekoliko godina uložila više od pet milijardi kuna u razvoj rafinerijskog sustava. U obje rafinerije - kako u onoj u Rijeci, tako i u Sisku - sagrađene su nove procesne jedinice s ciljem osiguranja suvremenih i EU standardima prilagođenih standarda prerade sirove nafte i proizvodnje motornih goriva. No, u Ini upozoravaju kako poslovanje rafinerije nafte i u Rijeci ovisi o kretanjima na tržištu.
A, ona su takva da je na domaćem tržištu posljednjih godina zabilježen pad od 30 posto. U tih je nekoliko godina, izračunali su u Ini, u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji nestalo milijun i pol tona potražnje godišnje, što odgovara trećini ukupnog kapaciteta riječke rafinerije. K tome, podsjećaju, Ina nije izolirana od negativnih trendova i nepovoljnog okruženja u kojem se nalaze rafinerije u Europi, a u kojima se već godinama smanjuje prerada nafte. Zbog svega toga, proizvodnja u rafinerijama u Rijeci i Sisku redovito se prati i povećava ili smanjuje, ovisno o zahtjevima tržišta, zaključuju u Ini.
Izostala ulaganja
Mađarska naftna kompanija MOL, jedan od suvlasnika Ine, potvrdila je u razgovoru za uglednu britansku novinsku agenciju Reuters da planira razvijanje samo izuzetno konkurentnih rafinerija. Ključni je razlog za takvu poslovnu odluku višak proizvodnih kapaciteta u Europi koji su posljedica značajno veće proizvodnje naftnih derivata na svjetskom tržištu, pa se tvrtka okreće preuzimanju prodajne mreže na prostoru Srednje Europe i Balkana. Osim toga, rafinerije su loše poslovale u prva tri mjeseca ove godine.
MOL je, kako ističe izvršni potpredsjednik tvrtke Ferenc Horvath, zbog toga već ugasio jednu od svojih rafinerija u Mantovi u sjevernoj Italiji i pretvorio je u centar distribucije. Kad je pak riječ o dvije rafinerije u vlasništvu Ine, u Sisku i Rijeci, one se i dalje bore s tržištem, ističe Horvath.
No, posebnu zabrinutost izaziva informacija objavljena danas, prema kojoj se do rujna gasi proizvodnja u rafineriji Urinj u Rijeci, a sasvim je razvidno, iz riječi izvršnog potpredsjednika MOL-a, da sličan scenarij vjerojatno čeka i rafineriju u Sisku. Horvath je, naime, za Reuters izjavio kako se u ta dva pogona nije dovoljno ulagalo prije 2003. godine, kad je MOL postao vlasnik četvrtine hrvatske naftne kompanije. No, gospodin Horvath ni na koji način nije objasnio zašto mađarska kompanija, o čijim se upravljačkim pravima nad Inom vode razgovori s hrvatskom Vladom - uključujući i proces pred hrvatskim sudovima - još uvijek formalno većinskim vlasnikom, nije u proteklih 11 godina ulagala u modernizaciju tih rafinerija kako bi postale konkurentne (kao što je, primjerice, ulagala u mađarsku rafineriju Duna).
Horvath Reutersu iznosi kako se sada vidi da su “rafinerijski kapaciteti” pogona u Sisku i Rijeci dvostruko veći ne samo od potreba hrvatskog, nego i okolnih tržišta. “Upitno je može li jedna od tih rafinerija biti unaprijeđena ulaganjima kako bi postala konkurentna”, ističe Horvath.
Profitabilniji posao
MOL se, prema tom tekstu, sve snažnije okreće poslu prodaje naftnih derivata u srednjoj Europi gdje njihova cijena raste, nakon što su se sve države, osim Hrvatske, izvukle iz krize.
Mađarska je kompanija nedavno kupila od talijanskog ENI-ja ukupno 208 prodajnih jedinica u Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. MOL je prije ove kupnje imao 1700 prodajnih mjesta u Srednjoj Europi i na Balkanu. Osim toga, MOL je pristao kupiti 32,4 posto ENI-jeva udjela u Češkoj Rafinerski, iako pravo na prvokup ima većinski vlasnik Unipetrol, u vlasništvu poljskog PKN Orlena. Ako pak taj posao ne uspije, MOL će moći svoje nove prodajne stanice u Češkoj opskrbljivati iz svoje slovačke rafinerije. O hrvatskima opet ni govora.
Europske rafinerije kupuju Rusi
Naime, na svjetskoj je tržištu sve više naftnih derivata pa potreba za održavanjem skupih rafinerija postaje sve manja. Stoga Horvath ističe kako je MOL-ov dugoročni plan upravljati samo konkurentnim rafinerijama - a hrvatske, kako se može zaključiti, ne spadaju u tu skupinu. Horvath je istaknuo kako se očekuje da će prodaja derivata, nakon što je padala u dvocifrenim postocima, sada u najboljem slučaju stagnirati, dok će prodaja diesel goriva rasti, što će u konačnici dovesti do rasta u prodaji goriva za automobile na ovom tržištu oko četiri posto godišnje.
Euractiv, ugledni europski news portal, danas pak ističe kako u Bruxellesu raste zabrinutost zbog ruskog kupovanja europskih rafinerija nafte, što bi moglo dovesti do novog problema u energetskoj opskrbi. “U kombinaciji s ovisnošću o ruskoj sirovoj nafti i rastućem utjecaju ruskih igrača na tržištu (Lukoil je već vlasnik rafinerija u Nizozemskoj, Italiji, Bugarskoj i Rumunjskoj), rafinerijska je industrija postala ranjiva o političkom utjecaju”, stoji u pripremnim materijalima EK za sljedeći sastanak europskih ministara vezan za energetsku sigurnost Unije u lipnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....