Malenica u radnu skupinu za novi Zakon o sukobu interesa stavio profesore koji su mu ocjenjivali doktorat

Vlada premijera Andreja Plenkovića treći put u posljednje tri godine pokušava napisati novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Radnu skupinu od 16 članova ovaj put predvodi ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Petero članova radne skupine dolazi iz njegova Ministarstva, dvoje članova - Nataša Novaković i Davorin Ivanjek - iz Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, tu su i predstavnik Agencije za zaštitu osobnih podataka, predstavnik Ministarstva prostornog uređenja, predstavnik Zajednice županija, predstavnici dviju nevladinih organizacija te troje sveučilišnih profesora prava.

Đulabić ignoriran

Zanimljivo je, međutim, da je od troje sveučilišnih profesora prava koje je ministar imenovao u radnu skupinu, njih čak dvoje vezano uz njegov doktorat koji je u veljači prošle godine obranio na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Članica radne skupine je njegova mentorica na doktoratu i članica Povjerenstva za vrednovanje i obranu njegova doktorata, izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Splitu Bosiljka Britvić Vetma. U radnoj skupini je i izvanredni profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Frane Staničić koji je također bio u tročlanom povjerenstvu za ocjenu i obranu Maleničina doktorata.

Ministra smo zamolili da nam objasni zbog čega je u radnoj skupini od troje članova koji dolaze iz redova akademske zajednice čak dvoje povezano s njegovim doktoratom. "Ministarstvo pravosuđa je, sukladno praksi, uputilo dopis pravnim fakultetima da imenuje svoje predstavnike u radnoj skupini. Navedene sveučilišne profesore odredili su Pravni fakultet u Zagrebu i Pravni fakultet u Splitu".

Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković rekla nam je kako su već nakon prvog sastanka radne grupe ona i Davorin Ivanjek zauzeli stav da radi izrade što kvalitetnijeg nacrta zakona u radnu grupi treba uključiti još ponekog člana akademske zajednice. U veljači su predložili da se uključi i profesora Vedrana Đulabića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, ali im Ministarstvo do danas na taj prijedlog nije odgovorilo.

Da postojeći Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je u primjeni od 2013., u nekim dijelovima treba doraditi, upozorio je još prvi saziv Povjerenstva koji je vodila Dalija Orešković.

Prvu verziju novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa pokušao je donijeti bivši ministar Lovro Kuščević. On je donio sasvim novi nacrt prema kojem bi Povjerenstvo svedeno na fikus. Pod pritiskom javnosti Kuščević je povukao taj nacrt, a drugu prihvatljiviju verziju pustio je u javnu raspravu u kolovozu 2018. No, ta druga verzija nikad nije puštena u proceduru.

Verbalni napadi

Ministar Malenica je u listopadu prošle godine formirao sadašnju radnu skupnu za izradu novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, ali ona se do danas sastala samo pet puta.

Od svibnja 2018. do danas, otkako Plenkovićeva Vlada pokušava donijeti nacrt novog Zakona, Povjerenstvo je postajalo sve češća meta verbalnih napada, kako s Markova trga tako i s Pantovčaka.

Napadi su pojačani kad je to tijelo donijelo odluku da je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić svojim ponašanjem u slučaju pisanja lex Agrokor povrijedila načela u obnašanju javne dužnosti, a kulminirali su u trenutku kad je Povjerenstvo trebalo odlučiti o pokretanju postupka i protiv samog premijera Plenkovića zbog lex Agrokor, kao i od trenutka otvaranja predmeta Helsinki u kojem Povjerenstvo od Vlade i HDZ-a nije dobilo sve potrebne dokumente o tome tko je financirao putovanje brojnog izaslanstva Vlade i Sabora u Finsku na skup Europske pučke stranke. Plenković je zatraži i izuzeće Nataše Novaković iz odlučivanja o pokretanju postupka protiv njega.

Nakon oštrih napada uslijedio je drastičan zaokret u sudskoj praksi - upravni sudovi, koji su prije potvrdili niz odluka Povjerenstva u kojima je to tijelo konstatiralo da su dužnosnici povrijedili načela u obnašanju javne dužnosti definirano u članku 5 zakona, počeli su ukidati odluke Povjerenstva o povredi načela.

Slučaj Karamarko

Dio sudaca upravnih sudova (ne svi) odjednom je u presudama zauzeo stav da Povjerenstvo nema zakonsko pravo odlučiti da je dužnosnik povrijedio načela u obnašanju dužnosti ako povreda nije vezana uz neki konkretni oblik sukoba interesa za koje je zakon propisao novčanu kaznu. Upravni suci su se pritom pozivali na odluku Ustavnog suda u slučaju Karamarko. Da paradoks bude veći, u odluci o slučaju Karamarko Ustavni sud uopće ne tvrdi da Povjerenstvo ne može odlučivati o povredi načela u obnašanju dužnosti, nego se sudovima nalaže da svoje odluke temeljitije obrazlože.

Upravni su sudovi odstupanjem od svoje prijašnje prakse u posljednjih godinu i pol ukinuli neke od najzvučnijih odluka Povjerenstva: odluku u slučaju kad je Plenković za veleposlanika imenovao svoga kuma Igora Pokaza, odluku u slučaj Helsinki, pao je niz odluka Povjerenstva o Milanu Bandiću, srušena je i odluka Povjerenstva prema kojoj je Davor Bernardić povrijedio načela kad je od privatne Cotrugli Business School uzeo školarinu vrijednu 260.000 kuna...