ANALIZA MATURE

Manje od pet posto maturanata dobilo peticu iz hrvatskog, većini trojke i dvojke

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je detaljan prikaz podataka o državnoj maturi, u komparaciji sa školskim uspjehom
 Tom Dubravec/Cropix

Svaki drugi maturant dobio je trojku iz testa hrvatskoga jezika na državnoj maturi, svaki četvrti četvorku, a dvojku njih 20-ak posto. Peticu iz hrvatskoga nije uspjelo dobiti niti pet posto generacije, mada ih je 27 posto imalo iz hrvatskog zaključenu ocjenu pet, a 32 posto četiri. Jedinicu iz hrvatskog na zadnjoj maturi dobilo je 2,5 posto kandidata. Riječ je o ispitima više razine znanja (A), na nižoj su (koju bira samo 33 posto učenika) ocjene još slabije.

Trećina završenih srednjoškolaca na A razini ispita matematike dobiva ocjenu 2. Isto toliko ih dobiva trojku, a vrlo dobru ocjenu iz testa dobilo je svega 14 posto kandidata. Jedinica iz matematike je dvostruko više no petica, kojih je oko šest posto. Zato iz engleskoga na maturi 40 posto kandidata na višoj razini znanja dobiva četvorku, a 30 posto peticu. Jedinica je svega 0,52 posto.

Analiza

Zahvaljujući izdašnim kvotama na sveučilištima, 73 posto maturanata upisuje fakultete. Pritom su gimnazijalci po ocjenama značajno bolji od učenika strukovnih škola.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja jučer je propustilo detaljan prikaz podataka o državnoj maturi. Osim podataka o uspjehu na ključnom ispitu u školovanju, kompariranim sa školskim uspjehom, vidljivi su podaci o ulazu na pojedine fakultete. Analiza nudi informacije o svakoj pojedinoj osnovnoj i srednjoj školi u državi, odnosno prosječnom uspjehu njezinih učenika i njihovom plasmanu po fakultetima.

Prosječna ocjena iz hrvatskoga jezika na nižoj (B) razini znanja je 2,5, a prosječna školska ocjena iz tog predmeta je 3,7. Iako su na maturi iz matematike na nižoj razini u prosjeku dobivali ocjenu jednaku kao i iz hrvatskoga, školska ocjena i tu odskače i iznosi 3,3. Podudarnosti između zaključne ocjene u srednjoj školi i one na maturi, nema niti u najbolje riješenom testu, onom iz engleskog: na A razini znanja dobivaju prosječnu ocjenu 3,5, na B razini 3,0, a u školi postižu prosjek 4,0. Treba reći da su na kraju prošle školske godine srednjoškolci ostvarili najviši prosjek ocjena unazad osam godina.

Dvojke i trojke najčešće su ocjene na maturi i iz izbornih predmeta. Prosječna ocjena iz vjeronauka je 3,21, iz informatike 2,63, iz politike i gospodarstva 2,29, a fizike - 2,0.

Ministarstvo je u analizu uvrstilo podatke po uspjehu učenika po županijama. Većih odstupanja tu nema, no zgodno je za vidjeti kako maturanti Međimurske županije dosežu istu prosječnu ocjenu na maturi kao učenici u Zagrebu (3,4). Isti uspjeh postižu učenici iz Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske županije (3,33), dok učenici Ličko-senjske županije imaju najnižu prosječnu ocjenu 3.

Usporedbe

Izdvojeni su primjeri dobre podudarnosti ocjena s mature i školskih zaključnih ocjena. Primjerice, maturanti zagrebačke XV. gimnazije iz matematike imaju prosječnu ocjenu 4,30, a iz maturalnog testa 4,45. Pritom treba uzeti u obzir da ta gimnazija ima u prosjeku više sati matematike no većina ostalih, pa ovisno o programu (opća gimnazija, informatički smjer i matematički) matematiku na tjednom rasporedu u MIOC-u imaju do sedam sati. Konkretno, u matematičkom smjeru učenici prva dva razreda slušaju ovaj predmet šest sati u prva dva razreda, a u trećem i četvrtom sedam sati. Četiri sata matematike imaju tek u prvom i drugom razredu općeg programa.

Među zanimljivostima su podaci o 109 učenika koji su završili srednju školu s ocjenom 5 iz matematike, hrvatskog i engleskog, a na maturi (viša razina znanja) dobili su iz tih predmeta nedovoljan. Dalje, 1035 učenika imalo je odličan iz matematike, hrvatskog i engleskog, a na maturi su te predmete položili s 2. Dvanaest iznimaka imalo je zaključene dvojke iz tri ključna predmeta, a na maturi su ih položili s - 5.

- Podaci su takvi kakvi jesu i nema razloga da ih ne objavljujemo. Nastavit ćemo s praksom objavljivanja kakvu je započela bivša ministrica jer smatramo da uvid u podatke može samo pomoći da sustav bude bolji i transparentniji - komentirao je podatke ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Najuspješniji maturanti upisuju najčešće FER

Učenici koji su na maturi ostvarili najbolji rezultat upisuju Fakultet elektrotehnike i računarstva. Njihov je prosjek ocjena iz škole 4,7, a na maturi postižu u prosjeku ocjenu 4,13. Kvalitetnije brucoše dobiva i Farmaceutsko-biotehnički fakultet (škola 4,90, matura 4), Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (4,77; 4) te zagrebački Medicinski fakultet.

U gornjem vrhu tablice je i integrirano Sveučilište u Rijeci, dok su pri dnu skale visokih učilišta s brucošima koji su postizali slabije uspjehe u školovanju mahom javna veleučilišta. Prema podacima MZO, pravni fakulteti u Osijeku i Splitu, primili su studente s prosjekom 2,6 na maturi, a u školi su imali četvorku. Zanimljivo je da pojedini privatni fakulteti imaju brucoše s boljim uspjehom na maturi od nekih popularnih studija, poput ekonomije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 23:30