NOVO >>> 21:20 Rasprava je danas zaršila oko 21 sat i nastavit će se sutra u 12 sati, javlja HRT.
16:59 - Pojedinačnu raspravu o proračunu obilježila su dvojica Splićana Marin Jurjević (SDP) i Dujomir Marasović (HDZ). Šef splitskog HDZ-a je na SDP-ove teze da je kod građana, zahvaljujući reformama koje najavljuje nova vlada, tek sada sazrijela svijest o promjenama, odgovorio kako je "SDP već dugo u besvijesti".
- Bili ste u besvijesti kada je naša vlada pokušavala interventnim mjerama popraviti stanje i sa sindikatima razgovarati da kolektivni ugovori ne mogu bezgranično trajati. SDP je to tada ignorirao da bi sada u javnosti najavljivao, a tjeraju ga i iz vana, iste takve mjere - kazao je Marasović te je SDP prozvao da su bili u "besvjesnom stanju" i kad je HDZ-ova Vlada 2009. godine povećavala PDV za 1 postotni poen, a sad ga povećavaju - za dva!
- Onda su došli izbori kada ste rekli da nećete kazati što ćete napraviti jer niste znali. Bili ste u besvijesti. E sad ste došli svijesti da ovo treba napraviti, a ja vam kažem da je ovo sve magla jer će na kraju godine umjesto kukuriku biti kukulele proračun - zaključio je Marasović.
- Gospodine zastupniče, prizovite sebe svijesti, molim vas - poručio mu je predsjedavajući Josip Leko.
Replikom je Marasoviću odgovorio Marin Jurjević (SDP) kazavši da se HDZ ponaša kao da se ništa nije dogodilo, odnosno kao da ih je narod na izborima kaznio, pa i zbog loših proračuna koje je donosio.
- U stanju ste doista kolektivne psihoze koja samu sebe uvjerava da se ništa nije dogodilo. Vi ste kažnjeni i ispostavljen vam je račun, budite toga svjesni - poručio je zastupnicima HDZ-a, naglasivši da je ova vlada po prvi put predložila nominalno i realno manji proračun od prethodnih.
Jurjević je replicirao i HDZ-ovoj zastupnici Đurđici Sumrak, koja je SDP-ovcima poručila kako se hrabrost i odlučnost njihove vlade očituje u donošenju tzv. Komadininog zakona, vraćanju politike u nadzorne odbore i razna državna tijela, u odluci da u nadzornim odborima mogu sjediti i oni kojima se sudi za kriminal.
- Kolegica Sumrak ponaša se kao da se pokušava s bobom utrkivati na atletskoj stazi, pa gura ga, skoči, a on stoji na mjestu. Uvijek isto, mahao ti ne mahao - kazao je Jurjević.
Na Jurjevića je reagirala Jadranka Kosor zatraživši od predsjedavajućeg Josipa Leke (SDP) da zaštiti HDZ-ove zastupnike od uvreda.
- Ni zastupnik Jurjević ni bilo tko iz SDP-a neće začepiti usta HDZ-u da iznosi svoje argumente da ovaj proračun nije dobro izbalansiran ni na prihodnoj ni na rashodnoj strani - poručila je Kosor.
Jurjević je potom rekao kako se ispričava ako je nekoga uvrijedio, što mu, naglasio je, nije bila namjera.
- Govorio sam o psihozi, to je bila stilska figura - zaključio je Jurjević.
15:29 - Bivši ministar gospodarstva HDZ-ovac Đuro Popijač u svojem je govoru istaknuo kako smatra da se Vlada za gospodarski oporavak bori na vrlo loš način pri tome aludirajući na rezanje ili ukidanje poticaja.
15:10 - Ovaj proračun ne da je bio najavljivan. Svaka stavka, svaka rečenica proračuna pjeva o promjeni. Milanović je jedini premijer i Linić jedini ministar financija koji su donijeli proračun koji je realno i nominalno manji - naglasio je SDP-ovac Marin Jurjević vraćajući HDZ-ovcima na njihove argumente.
Naglasio je i kako je upravo bivša vlada trošila više nego što se zarađivalo.
- To se sve događalo dok se tadašnja pozicija svađala s nama jesmo li u krizi ili ne. Neke stvari su toliko jasne, da ispadaju glupi oni koji ih ne vide. Dopustite da ova vlada krene sa svom odgvornošću i teretom koji ste nam ostavili na leđima - poručuje Jurjević te dodaje kako je ovaj proračun 'vraćanja ovog društva u realnost'.
14:55 - HDZ-ovac Dujomir Marasović slikovito je opisao kako će 'umjesto kukuriku biti kukulele u proračunu'. Kasnije je u replici poručio da i dalje trošimo više nego što zarađujemo.
- Deficit će biti manji od deset milijardi ali njega će biti - ističe Marasović.
14:50 - Ovaj je proračun prelijevanje iz šupljeg u prazno i ništa ne nosi - naglasio je Vinković u replici naglasivši kako mu je jasno da SDP svim snagama brani proračun jer je to 'najvažniji politički akt ove vlade'.
No, i dalje drži kako je u pitanju 'siromašenje lokalne samouprave'.
14:40 - SDP-ovka Dragica Zgrebec izrazila je žaljenje što su prethodna tri proračuna imala vrlo malo proturecesijskih mjera zbog čega je deficit narastao na 15 milijardi kuna. Smatra i kako se treba 'uvesti ne samo fiskalna već i financijska odgovornost'.
- Hrvatska loše gospodari sa svojom imovinom, nakon 20 godina mi nemamo ni popis s čime sve raspolažemo - objasnila je Zgrebec.
14:35 - HDSSB-ovac Zoran Vinković upitao je Vladu kako će povećati naplatu od poreza kada svakog dana Hrvatska ima sve više nazposlenih. Istaknuo je, kako i Burić, da proračun najviše uzima od poljoprivrede te Slavonije i Baranje.
14:25 - S Antičević Marinović slaže se njezina stranačka kolegica, Tanja Vrbat koja je objasnila kako ova Vlada ima odgovornost dugoročnog očuvanja stabilnosti sustava te da ovaj proračun po prvi puta u hrvatskoj povijesti planira smanjenje deficita.
- Ne smije se više događati da se nerazumno zadužujemo. Ovaj proračun prekida tu praksu - poručila je Vrbat.
14:15 - Igrid Antičević Marinović iz SDP-a započela je drugi dio saborske rasprave o proračunu te odmah naglasila kako proračun neće riješiti sve probleme, no jasno ukazuje na realnu sliku stanja u kojem se Hrvatska nalazi.
13:00 - Jadranka Kosor, predsjednica HDZ-a, izjavila je odmah na početku kako HDZ neće glasovati o ovom proračunu.
- Podcijenjeni su rashodi za milijardu i pol kuna, precijenjeni su prihodi za milijardu i pol kuna, HDZ pozdravlja smanjenje deficita i činjenicu da se ministri Kukuriku Vlade pozivaju na Zakon o fiskalnoj odgovornosti, ali za predloženi proračun neće glasovati jer ga smatraju nerealnim. Ustvrdila je to predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor za saborskom govornicom te podsjetila da povećanje PDV-a i dodatno porezno opterećenje građana nije bilo unutar plana '21' Kukuriku koalicije kojeg je, sada vladajuća koalicija, predstavila kako predizborni program.
- Po našim procjenama povećanje PDV-a, koje treba na prihodovnoj strani donijeti 2,5 milijardi kuna, za najsiromašnije to je harač puta tri ili puta šest - ustvrdila je Kosor te zaključila kako HDZ podupire ideju premijera da se smanji deficit.
Kosor je izračunala da će zbog povećanja poreznog opterećenja, prvenstveno rasta PDV-a, obitelji godišnje izgubiti oko 2000 kuna.
Vlada se igra porezima, a to neće donjeti stabilizaciju financija, proračun donosi smanjenje samo na papiru, smanjenja deficita neće biti, nastavila je Kosor te je izrazila sumnju su rashodi planirani u realnim iznosima.
- Hoće li Vlada ostaviti pojedine stavke da vise u zraku? Nedostaje novca za mirovine, po našim procjenama oko 300 milijuna kuna, Što to znači? Hoće li se dodatno udariti na mirovine? Kod troška zaposlenih nedostaje najmanje 100 milijuna kuna, nigdje nije predviđen ni novac za božićnice i regrese. Za plaćanje kamata u prorčunu je planirano oko 800 milijuna kuna manje od potrebnog iznosa. Nadalje, Fond izravnanja smanjen je za 353 milijuna, a iz toga se financira zdravstvo, vatrogasci... - ustvrdila je Kosor.
Najavila je da će HDZ podnijeti amandmane koje smatraju nužnima, iako su svjesni da ih vladajući neće prihvatiti. Nekoliko puta Kosor je istaknula kako se sada ministri pozivaju na Zakon o fiskalnoj odgovornosti, iako su, kad ga je izglasavala HDZ-ova većina s proračunom za 2011. godinu, bili protiv.
- Svaka čast zakonu o fiskalnoj odgovornosti koji sam predlagao godinu i pol prije nego je usvojen - uzvratio je premijer Milanović Jadranki Kosor te je ustvrdio kako samo Zakon o fiskalnoj odgovornosti nije dovoljan.
- Ovo je realan propračun, i nije imaginarij nobelovaca. Ja sam racionalni optimist, i nadam se da vi niste pesimisti. Kosor je na to odgovorila da je i ona - optimist.
12:20 - Osim stranaka vladajuće koalicije proračun će podržati i SDSS, no ne i oporbeni Laburisti. HDSSB, pak, svoju potporu uvjetuje prihvaćanjem amandmana koje će predložiti i to za projekte za Slavoniju i Baranju. Dinko Burić iz HDSSB-a podsjetio je Milanovića kako je prije točno 60 dana kada je njegova Vlada dobila povjerenje Sabora obećao posebnu brigu za Slavoniju.
- Nažalost, proračun pokazuje kako nismo dobili obećano. Za Slavoniju kod ovog proračuna vrijedi teza: Slavonijo i Bogu si teška! – naglasio je Burić navodeći niz proračunskih stavki koje kako tvrdi pokazuju da je Slavonija zapostavljena.
Tako je naveo smanjenje izdvajanja za poticaje budući da je poljoprivreda strateška gospodarska grana u Slavoniji, zatim smanjenje novca za ergele Đakovo i Lipik, za navodnjavanje... Osim toga HDSSB tvrdi kako se za Slavonske županije smanjuje novac iz proračuna, dok se za Međimursku iSisačku gdje su župani iz SDP-a, povećavaju.
- Štediti se treba i mora, ali u ovom proračunu ne vidi se da svi sudjeluju u štednji jednako. Još nije kasno da ne razočarate građane Slavonije i Baranje i da budete ne samo druga već i drugačija vlast.
U Banskim dvorima promjenila se kuharica i ne kuha se više krumpir salata od koje građanima još uvijek nije dobro nemojte da tako bude i od vašeg kuhanja – poručio je Burić.
Milanović je odmah reagirao odbacujući njegove tvrdnje da je Slavonija zapostavljena.
- Iz vašeg izlaganja ispadakao da u Vladi tajni plan da se Slavoniji nešto uzme. Naravno da nećemo zapostaviti Slavoniju – odgovorio je Milanović.
- Osigurana su sredstva zaregionalni razvoj i u energetici gdje ćemo se dokazati kao ljudi znaju što su prioriteti. Nema ni jednog motiva da se zamjerimo Slavoniji pa njoj će po inerciji kroz novac iz fondova EU biti bolje, čak i uz zlonamjernu vlast – tvrdi Milanović.
11: 50 - Ministar Linić naglasio je kako iznos neplaćenih poreznih prihoda u proteklih nekoliko godina iznosi oko 50 milijardi kuna te da će nova Vlada pokušati to do kraja godine rasknjižiti. Naglasio je kako se Vlada našla u pitanju što učiniti s dužnicima te kako naplatiti dugove. Navodi i kako se razmišljalo i o postroženju naplate, no na kraju se odabrala mjera o odgodi plaćanja na 36 mjeseci.
- Nepopularna mjera je zbog toga što destimulira svaku tvrtku koja redovito podmiruje svoje obveze - izjavio je Linić te dodao kako će Vlada urediti zakon o financijskom poslovanju ne bi li se dužnike natjeralo da budu odgovorniji.
Linić se osvrnuo i na pravedniju preraspodjelu poreznog opterećenja pri čemu se razmišlja o uvođenju još nekih razloga.
- Trebat ćemo i dalje smanjivati rashodovnu stranu proračuna, ali i biti realniji u prihodovnoj strani. Najveći problem Hrvatske jest što veliko bogatstvo nismo stavili u funkciju - rekao je Linić dodavšiu kako će novi porezi upravo to učiniti čime je zapravo najavio uvođenje poreza na imovinu.
11:15 - Premijer Milanović odgovorio je zastupniku Dragutinu Lesaru kako je politika zapravo nadmudrivanje 'a ponekad i manipuliranje' te je zamolio kolege zastupnike da ovogo potonjem ima što manje.
- Kad je ZOR u pitanju, govorimo o dubokom društvenom ugovoru. Neće biti velikih promjena u njemu, možda tek produljeni rok primjene kolektivnog ugovora. Mi o tome ne govorimo, ako ima cititrajte. Mi o tome ne želimo razmišljati. ZOR je društveni dogovor koji je mijenjan prije desetak godina i tada je bio snažno kritiziran. U njemu postoje odredbe koje nisu baš najracionalnije, no ako krenete rezati nikada nećete stati. Pokušavamo skinuti određeni teret s privrednika, s druge strane povećan je PDV kako bi se povećao državni prihod. Je li to genijalna ideja, nije? Bi li moglo funkcionirati? Moglo bi - rekao je Milanović.
No, na njegovo je izlaganje reagirala HDZ-ovka Jadranka Kosor koja je istaknula kako 'nije istina da Vlada ne razmišlja o promjenama ZOR-a' te da su to javno rekli potpredsjednik Vlade i najmanje još jedan ministar.
10:00 - U odnosu na lani, prihodi proračuna rastu za 600 milijuna kuna, koliko ćemo dobiti iz Europske unije. Bitnijeg povećanja osim toga nema, i zato ovaj prijedlog smatramo konzervativnim, kazao je ministar financija Slavko Linić predstavljajući prijedlog proračuna u Saboru.
Istaknuo je kako računaju na inflaciju od 2,4 posto, ali i gospodarski rast.
- Borimo se za otvaranje investicija, nastavio je Linić te ustvrdio kako se očekuje i povećanje državnih investicija, odnosno da se kroz državna poduzeća ulaže od energetike do infrastrukture na lokalnoj razini.
Državne investicije, ustvrdio je, nemaju za cilj povećanje izvoza nego smanjenje uvoza...
- Karakteristika planiranih prihoda je u tome da se porezom više opteretilo potrošnju, a da te prihode nismo usmjerili u državni proračun, nego u gospodarstvo, jer smo svjesni da gospodarstvo neće prihvatiti poziv da pokrene svoje investicije, ako Vlada ne pokaže bitku za njihovu konkurentnost. Gospodarstvo je dodatno porezno opterećeno samo ako ide u isplatu dividende ili ako se ide u povećanje rashoda za automobile i reprezentaciju - nastavio je Linić dodajući kako mjere imaju cilj povećavanja konkurentnosti, posebno da gospodarstvo bude uspješnije na domaćem tržištu.
Šef državnih financija ponovio je da je bilo nužno povećati neoporezivi dio plaće sa 1800 na 2200 kuna za zaposlene, odnosno sa 3200 na 3400 za umirovljenike.
Kad je riječ o rashodima, Zakon o fiskalnoj odgovornosti obvezuje Vladu da napravi nešto na rashodovnoj strani, ustvrdio je Linić istaknuvši kako su napravili i više, pa su i nominalno smanjili rashode.
- Dvije milijarde smanjit će se na stavci mase za plaće, milijarda i pol na poticajima poljoprivredi i željeznicama, kazao je ministar financija te je naglasio da su, kako bi plan bio što realniji, organizirali niz kontrolnih mehanizama.
Govoreći o deficitu državnog proračuna, ministar Linić istaknuo je kako je on planiran u iznosu manjem od 10 milijardi kuna te kako se on neće u cijelosti financirati zaduženjem, već i od prodaje državne imovine - Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke od čije se prodaje očekuje dvije milijarde kuna prihoda.
09:45 - ZAGREB - Na nama je da se opredijelimo da odaberemo pravac kojim želimo ići – po starom se ne može, a novo je drukčije. Vjerujemo da ćemo rasterećenjem gospodarstva uz očuvanje prihodovne strane proračuna, pokrenuti Hrvatsku. Moramo zaokrenuti put, za nešto više treba će puno hrabrosti i vizije. Vjerujem da će to ova vlada imati. Naš cilj je fiskalno suverena zemlja koja neće biti ovisna o tuđoj pomoći i sama se razvijati. Ovaj proračun je upravo ta promjena. Nije idealna. Ali na kraju ćemo morati donijeti odluku – ključne su poruke koje je poslao premijer Zoran Milanović braneći jutros u Saboru svoj prvi proračun.
Novim proračunom kojim se prvi puta smanjuju rashodi proračuna cilj je, naglasio je Milanović, „u okvirima mogućeg ponuditi novi model za kojeg vjerujemo da će doprinijeti gospodarskom rastu i Hrvatsku dovesti u novu poziciju, ne samo prema stranim kreditorima već i građanima“.
- Bez smanjenja proračuna ne ide – naglasio je priznajući: Hrvatsku neće biti lako izvući iz krize. I ovaj proračun je tvrdi Milanović i razvojan i socijalan.
- Proračun i ne može biti nešto drugo nego razvojan i socijalan, pitanje je koliko je to zaista – kaže predsjednik Vlade. Upozorio je kako kriza koja drma Europu i svijet nije svakoga udarila na isti način.
- Zemlje koje danas stoje bolje, koje su otpornije i jače, su sa promjenama počele ne 2009. već 2001. i 2002. Njemačka je u reforme krenula početkom novog desetljeća. Danas se vide rezultati te politike. Austrija i Nizozmeska primjerice danas imaju uvjerljivo najniži postotak nezaposlenih među mladima. To nije slučajno. Te su reforme počele prije 10 godina. Nema ničega preko noći. I mi tomoramo pokušati učiniti i neki su drugi prije nas pokušali – neki uspješno,neki manje uspješno – istaknuo je.
- Ponovio je kakose kod proračuna Vlada držala obećanja da ukupno porezno opterećenje ne raste. Ali i priznao da će se tek vidjeti kako će to u praksi funkcionirati. Rashodona strana se, kaže Milanović, smanjila, ali nedrastično.
- Jer kada smanjujemo rashode moramo dati odgovor gdje je granica rezanja nakon koje Hrvatsku guramo u depresiju i proračun prestaje biti što bi trebao i postaje obična blagajna.
Najtužnije je kada proračun postane samo blagajna. Nema čarobnog štapića. Mi vjerujemo da je ovo točka gdje štednja ima smisla i točka gdje će se vidjeti razvojni rezultati – smatra Milanović.
Podsjetio je kako je Vlada povlaštane mirovine ukinula i to najviše kako bi poslala poruku da više ne može po starom. Hrvatsku vidim u sredini razuma ipravih odluka – ne u mediokritetskoj žabokrečini.
Osvrčući se na povećanje PDV-a Milanović je tek rekao da „nitko nikada nije pljeskao povećanju poreza“.
Ali s druge strane imamo mjere za rasterećenje poduzetništva. I vjerujemo da će biti poticaj onima koji žele raditi i stvarati. Jer koliko god mi štedjeli rast je jedino jamstvo daćemo dugove moći vraćati. Bez rasta i novih radnih mjesta, 2 milijuna radno aktivnihnemamo o čemu razgovarati. Kao suza se vidi koje su zemlje uspješne. Tamo gdje ljudi rade. Svatko na neki način doprinosi - to je jedini način do blagostanja – poručio je.
Proračunom se nije, tvrdi, pogodavalo niti jednoj interesnoj skupini. Pa se tako osvrnuo i na prosvjede seljaka.
- Ne možete ljudima zamjeriti ako koriste neka prava koja im se daju zdravo za gotovo. Te navike treba mijenjati. Prosvjede ne podcjenjujem. Nije krimen i ako su politički motivirani. Znam koliko je teško proizvoditi hranu. Međutim, u Hrvatskoj ne proizvodimo dovoljno hrane. Imamo sustav poticaja koji je izdašan, a proizvodnja hrane je jednaka. Nismo protiv poljoprivrednika već za čiste račune. Ne kažem da netko vara, ljudi koriste svoje zakonska prava. Pitanje je jesu li to dobri zakoni? Ako nešto potičemo milijardama, mora objasniti što financiramo i koja je korist od toga. Nije tood jučer niti od HDZ-a, ali zadnjih osam godina je neke stvari trebalo mjenjati, a nije – istaknuo je.
09:30 - Započela je saborska rasprava o ovogodišnjem proračunu.
______________________
Hrvatski sabor danas nastavlja zasjedanje raspravom o Vladinu prijedlogu državnog proračuna za ovu godinu s planiranim rashodima u iznosu od 118,84 milijarde kuna. Planirani rashodi su 3,4 milijarde kuna manji nego prošle godine, dok su očekuju prihodi od oko 108,95 milijardi kuna, 1,4 posto više nego lani.
Gospodarski rast
Uz predložene prihode i rashode, deficit proračuna smanjio bi se za više od 5 milijardi kuna i iznosio bi 9,9 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a, a Vlada u 2012. predviđa gospodarski rast od 0,8 posto i inflaciju od 2,4 posto.
Gubitnici i dobitnici
Proračunom Vlada planira smanjiti materijalne rashode za 317 milijuna kuna, na 8,8 milijardi kuna, a subvencije su planirane u iznosu 5,5 milijardi kuna, što je 14,6 posto ili 933,5 milijuna kuna manje. Prema predloženom, većina proračunskih korisnika u ovoj će godini raspolagati s manje proračunskog novca nego u 2011., a među većim su “gubitnicima”, primjerice, ministarstva financija, zdravlja, poljoprivrede, prometa, obrazovanja, dok su resori koji će imati više nego lani ministarstva rada i mirovinskog sustava, vanjskih i europskih poslova, zaštite okoliša, branitelja.
Rast i razvoj
Za proračun u Vladi kažu da je realan, s ambicijom gospodarskog rasta i razvoja te zaštite onih koji su najteže pogođeni krizom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....