MARIĆEV PLAN ZA POREZNO RASTEREĆENJE U 2018. Građanima i poduzetnicima u džepu ostaje još 1,1 mlrd. kuna

Porezno opterećenje građana i poduzetnika u sljedećoj godini, kako je najavio ministar financija Zdravko Marić, bit će dodatno smanjeno, za 1,1 do 1,2 milijarde kuna. Oko pola milijarde kuna ostat će im u džepu zbog novih pravila u sustavu PDV-a, uplate poreza na dohodak bit će manje za 266 milijuna kuna, a zbog nižih trošarina od kupaca automobila manje će se prikupiti 450 milijuna kuna.

Kad se tome pribroji efekt porezne reforme iz ove godine od 2,5 milijardi kuna, proizlazi da je ministar Marić u dvije godine ostvario porezno rasterećenje od oko 3,6 milijardi kuna ili oko jedan posto BDP-a.

Mađari na vrhu

Premda svako smanjenje poreza veseli, imajući na umu činjenicu da je Hrvatska po njihovu udjelu u BDP-u na vrhu ljestvice usporedivih zemalja, ostvareno smanjenje poreznog tereta i nije osobit pothvat. To više što je, prema podacima Eurostata, udio poreza u BDP-u u Hrvatskoj lani, uoči porezne reforme, bio povećan za 0,8-postotnih bodova u odnosu na 2015. godinu i iznosio je 37,9 posto BDP-a.

U usporedbi s drugim zemljama nove Europe, samo je Mađarska od Hrvatske više porezno opterećena, s udjelom poreza u BDP-u od 39,4 posto. Najmanji je iznos u Rumunjskoj, samo 26 posto. Želi li doći na razinu, primjerice, Poljske i Češke, Hrvatska bi trebala smanjiti porezno opterećenje za oko tri postotna boda BDP-a.

Dug i deficit

Ako je suditi prema procjeni ove godine i očekivanjima za sljedeću, može se reći da će biti još prostora za nastavak poreznog rasterećenja. U Ministarstvu financija najavljuju da bi deficit opće države u ovoj godini mogao biti blizu uravnoteženja, što je znatno bolje od plana, a to je bio deficit od 0,6 posto BDP-a. Istodobno, javni dug trebao bi pasti ispod 80 posto BDP-a, na 79,6 posto BDP-a ili 290,84 milijardi kuna.

K tome, financijske obaveze u sljedećoj godini bit će znatno manje nego ove godine: državna riznica mora refinancirati dvije obveznice koje dolaze na naplatu u srpnju, i to jedna od 750 milijuna eura, a druga od šest milijardi kuna. Međutim, u Ministarstvu financija ne isključuju ni opciju učestalijeg izlaska na tržište.

Nastave li se povoljni uvjeti na financijskim tržištima, moguće je da će nastojati refinancirati i ona izdanja koja još ne dospijevaju na naplatu. Na taj način, računaju, ostvarili bi dodatne uštede na izdacima za kamate.