Markotić: Moguća kraća izolacija zaraženih, Frka Petešić: Lockdowni ne daju učinak

U Banskim dvorima u nedjelju je održan uobičajeni tjedni sastanak članova Nacionalnog stožera s premijerom Andrejom Plenkovićem na kojem se analiziralo trenutačnu situaciju s epidemijom koronavirusa.

Nakon sastanka, novinarima se obratila ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, prof. Alemka Markotić.

- Glavni fokus će biti na testiranju i donošenju zajedničkog stava o tome koliko je potrebno duljina karantene i izolacije te o cjepivima. Raspravili smo te razmijenili iskustva o brzim antigenskim testovima te iskustvima drugih zemalja, kao i onome što je uvela Slovačka. Što se tiče brzih testova, oni ubrzano pristižu na tržište, a svi ih deklariraju kao visokospecifične. Po pravilima struke, većina referentnih laboratorija validira te testove. Razmijenit ćemo informacije o validaciji tih testova kako bi se skratio skup i zahtjevan postupak, a da ne validiramo iste testove u raznim zemljama. Zasad su razna iskustva zemalja. Oni koji su testirali osobe sa simptomima do 7. dana imaju podudarnost s PCR testovima, tamo gdje se išlo kasnije se može detekirati 30 posto pozitivnih. Iskustva Slovačke su zanimljiva, oni su htjeli dobiti podatke koliko mogu očekivati akutnih slučajeva, zaključili su da je to do 5 posto populacije, rekla je Markotić.

Rasprava o karanteni

- Testirali su starije od deset godina. Njihov je fokus na žarišta, više puta su testirali mjesta gdje se pojavio veći broj slučajeva kako bi "uhvatili" i one koji možda nemaju simptome, analiziraju ih i uhvate njihove kontakte. Važno je istaknuti, svi koji su pozitivini moraju reći sve svoje kontakte kako bi se te ljude izoliralo. Stav Njemačke je da su dosegnuli svoj plafon testiranja PCR testova, imaju dobru strategiju, ali sada koriste i antigenske testove negdje gdje inače to ne bi radili. Dolaze do zaključka da je važno usmjereno testirati one sa simptomima i tamo gdje postoje epidemiološke infekcije, što i mi radimo. Idućeg petka će biti ponovni sastanak, do tad ćemo poslati podatke i drugim zemljama. U sljedeća dva tjedna donijeli bismo na razini EU zajednički stav oko testiranja na području Europe. Započeli smo i raspravu o duljini izolacije i karantene, u skladu s raspoloživim informacijama, da vidimo mogućnost njezina skraćivanja. Pokušavamo postići europski konsenzus. Veliki fokus će se staviti i na cjepivo, tražit će se informacije kako će to pojedine zemlje organizirati kako bi to bilo uniformirano na razini EU - rekla je profesorica Markotić.

Novinarima se obratio i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić.

- Razmotrena je trenutna situacija, konstatirano je da smo došli do određene stabilizacije broja dnevno zaraženih i broja umrlih. To je na tragu onoga što je premijer najavio prije dva, tri tjedna. Sad smo tu. Konstatirano je da broj stagnira te da je važno vidjeti što je potrebno napraviti, dodatnim mjerama ili odgovornijim ponašanjem, kako ne bi ostali na ovim velikim brojkama. Važno je smanjiti brojeve kako bi u narednim tjednima smanjili pritisak na zdravstveni sustav i broj preminulih. Važno je pridržavati se mjera, nošenja maski, održavanja distance i izbjegavanja rukovanja, te smanjiti broj nepotrebnih druženja i odgodoiti sve kontakte. Što više ljudi srećemo, veća je mogućnost zaraze. Valja povećati prozračivanje. Virus je isti kao i u ljetnom periodu, ali tada smo više imali otvorene prozore i bili na otvorenom. Aerosol se koncentrira u zatvorenim prostorima. Zaražena osoba, iako nosi masku, može zaraziti sve koji su u prostoru koji nije prozračen. Ako sadašnja krivulja neće krenuti dolje, razmotrit ćemo sve moguće mjere a da se izbjegne lockdown i policijski sat - rekao je Frka-Petešić.

Dodao je kako su brojne zemlje uvele restriktivnije mjere, neke i kad su brojke počele padati.

- Sadašnja stabilizacija je počela prije nego što su uveli lockdown, ne vidimo veći učinak, posebno u hladnom periodu kada to znači zatvoriti ljude u neprozračen prostor. Uspoređujemo što se radi u drugim zemljama, Austrija i Slovenija su pooštrile mjere, ali isto znamo da se pripremaju i na moguću skijašku sezonu pa su možda zato postrožili mjere. Vidimo i da jedna Argentina ima strogi lockdown za razliku od Brazila, a pretekla je Brazil po broju slučajeva. Belgija je također jako opala, no lockdown je došao kasno. U Velikoj Britaniji je polemika zašto je lockdown uveden, a broj slučajeva je počeo padati prije. Sve to analiziramo kako ne bismo donijeli pretjerane mjere koje neće biti učinkovite - pojasnio je.

Privatna okupljanja su najveća žarišta

Rekao je kako prema trenutnoj stopi broj ljudi koje zaražena osoba iznosi 1.04.

- Kad bi bio jedan, ne bismo rasli. Ali, rastemo i to za četiri posto svakog tjedna. Važno je taj faktor spustiti na ispod 1. Sigurno je da je najefikasnija mjera osobno ponašanje. Smanjivanje broja zaraženih, ako dnevno vidim deset ili dvije osobe naravno da nije isto. To ne može Stožer narediti, to je na svakome od nas i to je najegfikasnija mjera, najjeftinija za gospodarstvo. Najveća žarišta su privatna okupljanja. Nema represivnih mjera koji će natjerati ljude da se prestanu družiti, to svatko od nas mora odlučiti za sebe - kazao je.

Jedna od tema obraćanja bila je i Kolona sjećanja u Vukovaru koja će ove godine izgledati znatno drugačije.

- Epidemiolozi u Vukovaru su pozvali građane da upale lampion i ostanu u kućama. U Vukovaru će biti dovoljno Covid redara koji će organizirati povorku u skupinama od 25 osoba s razmakom od tri metra. Između kolona će biti 50 metara razmaka. Epidemiološki okvir je složen kako bi se maksimalno smanjila cirkulacija virusa. Redari na licu mjesta će sve raditi, ne očekuje se velik broj ljudi, ugostiteljski objekti će raditi reducirano, razmišljamo o nekoliko opcija. Važno je da ljudi shvate da je svako organizirano putovanje rizično. Jedna zaražena osoba koja putuje u zatvorenom autobusu može kroz aerosol zaraziti druge. Zato je ministar Tomo Medved apelirao da se izbjegnu putovanja kombijima, vlakovima i autobusima. Država je dužna odati počast žrtvama Vukovara, tamo će biti predstavnici Vlade, ali ne cijela Vlada nego šest članova. Ne znam hoće li se uzimati podaci. Nije još odlučeno tko će biti tamo. Osobno nisam u razgovoru oko toga - otkrio je.

Dodao je kako zasad nije u planu prelaženje na model online nastave.

- To treba dobro razmotriti, koje su prednosti a koji nedostaci, posebno za studentsku populaciju, s obzirom na intenzitet zaraze u Zagrebu, koliko ih je pametno vratiti iz Zagreba u manje sredine gdje su im bake i djedovi - rekao je.

Markotić je odgovarala na pitanja novinara o tome kakva je situacija u njenoj bolnici.

- Kapaciteti su popunjeni, svkakodnevno otpuštamo i primamo 10-20 opacijenata. Stanje je stabilno. Infrastruktura je stara, ali marljivim radom suspijeva se održati kvalitetni sustav. Ljudi su svjesni situacije, oni koji su blaže bolesni ostaju kod kuće, u Kliniku dolaze samo ljudi s težim oblicima, sedmog do desetog dana bolesti, tada većina ima opsežnu obostranu upalu pluća, većina treba kisik. Trudimo se da svi dobiju maksimalnu skrb. Kapaciteti intenzivne njege su popunjeni, ali to je bilo i za očekivati jer smo se mi prvi punili. Sva pohvala ljudima da ne opterećuju sustav bespotrebnim dolascima. Htjela bih upozoriti one koji osjete pogoršanje da ne čekaju, da ne odgađaju odlazak liječniku ako osjete pogoršanja, visoke temperature, kašalj, gušenje, kratak dah, trebaju se odmah javiti i biti obrađeni - kazala je Markotić.

Osnovan zdravstveni call centar

Dodala je kako se po potrebi organiziraju dodatni timovi, pa tako tim za intenzivno liječenje iz Vinogradske dolazi u Dubravu, a u ministarstvu je osnovan call centar za sve koji trebaju inforamciju o svojoj operaciji ili liječenju.

- Trebamo biti svjesni da je ovo jedna situacija gdje je zdravstveni sustav u cijelom svijetu opterećen velikim brojem bolesnika s jednom akutnom infektivnom bolešću. Nitko ne može očekivati da se sve odvjia kao kada je sustav regularan i nema pandemije - zaključila je.