Među mjerama Vlade važna će biti i prilagodba vrtićkih smjena potrebama roditelja

Konferencija o demografskim promjenama u Hrvatskoj - ubrzanom starenju stanovništva, sve manjem broju rođene djece, velikom valu iseljavanja mladih i obrazovanih, dramatičnoj promjeni dobne strukture stanovništva, utjecaju takvih promjena na društvo, prije svega na mirovinski sustav, te mjerama koje Vlada namjerava provesti kako bi ublažila negativne trendove održat će se sutra u zagrebačkom hotelu Esplanade, u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), a pod pokroviteljstvom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Sudionike konferencije, na kojoj će biti svi relevantni hrvatski demografi, kreatori demografske politike i predstavnici mirovinskog i zdravstvenog sustava, pozdravit će glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, a konferenciju će otvoriti hrvatski premijer Andrej Plenković. Dr. Stjepan Šterc sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta predstavit će najnoviju studiju “Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava”, a dr. Marin Strmota, državni tajnik za demografiju koji je na tu dužnost došao s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, predstavit će demografsku strategiju Hrvatske. Uslijedit će panel-diskusija, na kojoj će glavni panelisti biti ministrica demografije Nada Murganić, ministar rada Tomislav Ćorić, predstavnik UMFO-a Petar Vlaić te nezavisni ekonomist Velimir Šonje.

Ključni problem

Aktualna Vlada postavila je demografske probleme Hrvatske od samog stupanja na vlast kao jedan od ključnih hrvatskih problema. Na deklarativnoj razini pokazala je kako se demografijom doista misli baviti ozbiljno osnivanjem Ministarstva demografije, a među prvim mjerama najavila je povećanje naknada za roditeljski dopust tijekom drugih šest mjeseci djetetova života. Prema najavama, od 1. srpnja ove godine roditeljske naknade tijekom drugih šest mjeseci, koje trenutačno iznose maksimalno 2660 kuna, iznosit će 4000 kuna, a za nezaposlene roditelje 2328 kuna tijekom cijele godine dopusta zbog rođenja djeteta, umjesto sadašnjih 1663 kune. Jednaki iznos naknade - 2328 kuna - bit će propisan i za neaktivne roditelje (studente, umirovljenice, kućanice) te za roditelje blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta tijekom dopusta od djetetove prve do treće godine. Mjera će se odnositi na sve roditelje koji se u trenutku stupanja na snagu, odnosno 1. srpnja, zateknu na roditeljskom dopustu, a ne samo na one čija će se djeca roditi nakon tog datuma.

25 godina pada

Koje još mjere Vlada namjerava provesti tijekom ovog mandata, najavit će dr. Strmota, a može se očekivati da će se, osim na novčane naknade, koncentrirati i na veću dostupnost usluga za roditelje, prije svega dječjih vrtića. Njihovo radno vrijeme, naime, nije usklađeno s radnim vremenom roditelja (gotovo da ne postoje vrtići koji rade u poslijepodnevnoj smjeni), a cijene vrtića, koji su u nadležnosti lokalne uprave i ovise o mogućnostima sufinanciranja iz često skromnih lokalnih proračuna, jako variraju. Stoga su vrtići najskuplji u sredinama s najmanjim mogućnostima roditelja, a najjeftiniji u najbogatijim gradovima.

Broj rođene djece već 25 godina u Hrvatskoj pada pa je većinu godina od hrvatske samostalnosti broj umrlih bio veći od broja rođenih. Samo u 2015. godini ta je razlika bila gotovo 17.000 - rodilo se samo 37.503 djece, što je najmanje otkad se vode statistike, a umrlo je 54.205 ljudi. Konačni podaci za 2016. još nisu obrađeni pa je, zbog neusklađenosti različitih izvora, teško davati točne prognoze, no može se očekivati da se broj novorođenih neće znatno promijeniti u odnosu na 2016.

Negativni prirodni prirast od početka krize, a osobito nakon druge polovice 2013. i ulaska Hrvatske u EU, prati ozbiljan val iseljavanja u zapadnoeuropske zemlje, ponajprije u Njemačku. Prema procjenama na temelju podataka statističkih zavoda zemalja u koje se hrvatski građani useljavaju, od 1. srpnja 2013. do kraja 2016. iz Hrvatske se iselilo oko 200 tisuća osoba, a oko 15 posto činila su djeca, što pokazuje da je riječ o trajnijem iseljavanju cijelih obitelji.

Realan broj iseljenih

Državni zavod za statistiku krajem prošlog tjedna objavio je procjenu stanovništva sredinom 2016., koja je pokazala da se, prema službenim podacima, broj stanovnika Hrvatske u pet godina - od popisa stanovništva iz 2011. - smanjio za 110.000 osoba. Osobito je znakovita promjena koja se analizirala po dobnim skupinama. Tako se broj djece, odnosno mlađih od 20 godina, smanjio za 56.400, broj starijih od 60 godina istovremeno se povećao za 72.400, a broj osoba u dobi iz koje dolazi najveći broj zaposlenih - od 20 do 59 godina - smanjio se za čak 126.000.

To su službene procjene koje se temelje na podacima Zavoda za statistiku, čiji su podaci o iseljeništvu nepouzdani jer se odnose samo na one iseljenike koji su se, prije iseljenja, uredno prijavili MUP-u. Oni, poa analizama, čine manji dio stvarnih iseljenika. Kad bi se u službene procjene ukalkulirao realan broj iseljenih, slika dobne raspodjele građana RH bila bi još dramatičnija. Dobna struktura koja pokazuje da je sve više korisnika mirovinskog sustava i osoba u dobi kad im pojačano treba zdravstvena i socijalna skrb, a sve manje onih koji uplaćuju mirovinske i zdravstvene doprinose poseban je izazov za kreatore nacionalnih politika.