POZADINA NOVOG SUKOBA NJEMAČKE KANCELARKE I HRVATSKOG PREMIJERA

Merkel protiv Milanovićeva plana: Novu internetsku mrežu ne može graditi država

Vlada ne odustaje od plana da sama izgradi optičku širokopojasnu mrežu
 Cropix/AFP

Hrvatska i njemačka vizija širenja širokopojasnog interneta sasvim su suprotne, a dvije politike trenutačno u sukobu, što potvrđuje i činjenica da je premijer Zoran Milanović njemačkoj kancelarki Angeli Merkel osobno objašnjavao zašto je HT izbačen iz igre u hrvatskom planu gradnje broadbend infrastrukture. Milanović i Merkel razgovarali su naime o hrvatskom planu gradnje infrastrukture za širokopojasni internet prema projektu državne tvrtke Odašiljači i veze, a suprotno načinu na koji je infrastrukturu htio graditi Hrvatski Telekom u vlasništvu Deutsche Telekoma, potvrđeno je jučer Jutarnjem listu iz Vlade.

Sigurnosni razlozi

- Hrvatska Vlada neće i ne može odustati od gradnje i razvoja moderne informatičke infrastrukture na cijelom području države jer je to važno za nacionalnu sigurnost te je u interesu hrvatskog gospodarstva i svih građana Hrvatske. Predsjednik Vlade razgovarao je i prije o toj temi i s njemačkom kancelarkom i objasnio joj stavove hrvatske Vlade i razloge zašto država neće odustati od projekta razvoja informatičke infrastrukture - objasnili su u Vladi.

Nakon što je Vlada krajem veljače u Bruxelles poslala plan prema kojem je OiV nositelj gradnje broadbend infrastrukture, iz HT-a su o problemu pred kojim su se našli obavijestili centralu u DT-u, a oni vrh njemačke politike. Njemačka je naime u EU glavni zagovornik gradnje broadbend infrastrukture privatnim kapitalom te upravo takve projekte, koji su dio ispunjenja ciljeva Digitalne agende EU, želi podvesti pod fiananciranje kroz Junckerov plan davanja jamstava za investicije vrijednih 300 milijardi eura.

OiV-ov projekt je kandidiran za sredstva iz kohezijskog fonda EU. Zamišljeno je da se 15 posto investicije financira iz nacionalnog proračuna, kreditom od Europske investicijske banke, a projekt podrazumijeva polaganje optičkih kabela na mjestima gdje privatne kompanije nemaju interesa graditi takvu infrastrukturu. Ta bi se mreža spojila bi se s postojećom državnom optikom objedinjenom u OiV, vrijednost cijelog projekta iznosila bi 600 do 700 milijuna kuna, a telekom operateri bi na kraju trebali još uložiti u kupnju aktivne opreme koja se montira na krajeve kabela i putem koje usluge prodaju korisnicima, a mrežu bi mogao unajmljivati i HT.

Prijedlog HT-a

HT je državi pak nudio starteško partnerstvo u kojem bi HT bio nositelj projekta za povlačenje sredstava iz EU fondova, a uz to bi uložio i svoj kapital. HT-ova mreža danas povezuje 600-tinjak od 650 naselja u Hrvatskoj i procjena vrijednosti projekta je od 300 do 400 mil. kuna. Pri tome hrvatski državni proračun to ne bi ništa koštalo, a infrastruktura bi bila u vlasništvu HT-a. Prema OiV-ovu projektu djelomično bi se sagradila paralelna agregacijska mreža uz HT-ovu. Riječ je o optičkoj mreži koja vodi do naselja, a iz nje se grana prema korisnicima.

- Prijedlog Vlade predviđa gradnju mreže za 650 naselja. HT-ova agregacijska mreža već sada pokriva 605 naselja i stoga smatramo da nema potrebe za gradnjom paralelne mreže. Novac iz EU fondova treba iskoristiti za gradnju mreže do preostalih naselja predviđenih planom razvoja širokopojasnog interneta te za spajanje kućanstava - misle u HT-u, u kojem OiV-ov plan smatraju konkuriranjem privatnim poduzetnicima.

Vlada RH

- broadbend infrastrukturu želi graditi novcem iz EU fondova i nacionalnog proračuna

- osigurava razvoj gospodarstva i pitanje nacionalne sigurnosti

- infrastruktura je u vlasništvu države i svi je mogu iznajmiti pod jednakim uvjetima

Njemačka

- želi broadbend infrastrukturu u cijeloj Europi graditi privatnim kapitalom

- želi da se projekti gradnje optičke infrastrukture financiraju kroz Junckerov plan

- zastupa poslovne interese Hrvatskog telekoma u vlasništvu Deutsche telekoma

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:32