Ministarstvo državne imovine odlučilo je na natječaju prodati vilu u Grškovićevoj ulici 13 u Zagrebu, u kojoj je donedavno djelovao bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić, kojeg je država deložirala početkom 2017.
Ministarstvo je jučer objavilo oglas s javnim pozivom za podnošenje ponuda za kupnju 12 nekretnina u vlasništvu države, a među njima se našla i ova atraktivna vila na Šalati s početnom cijenom od 6,2 milijuna kuna.
Ukupna površina vile s pripadajućim vrtom i garažom iznosi 650, dok je stambeni dio veličine 350 četvornih metara. Donedavna Mesićeva vila, izgrađena 1937., u odličnom je stanju jer je 2009., kada je tadašnja Vlada Jadranke Kosor odlučila dati ovu nekretninu na upravljanje Uredu bivšeg predsjednika Republike, obnovljena za oko 700.000 kuna, a cijelo to vrijeme godišnji proračun Ureda bio je oko 800.000 kuna, pa je i održavana. Rezidencija na Šalati sastoji se od četiri etaže: podruma, niskog prizemlja, visokog prizemlja i prvog kata, a u sklopu objekta je i garaža s jednim parkirnim mjestom. Budući da vila nije prikladna za smještaj državnih institucija, ministar državne imovine Goran Marić odlučio ju je prodati.
Vlada Tihomira Oreškovića, na inicijativu tadašnjih HDZ-ovih koalicijskih partnera iz Mosta, donijela je novi zakon, koji je stupio na snagu 1. lipnja 2016., kojim se bivšem predsjedniku Mesiću ukida pravo na ured, odnosno ograničeno je korištenje na pet godina, no Mesić je, smatrajući da ima pravo na ured, državu tužio Ustavnom sudu i odbijao se iseliti. Nakon toga država je ukinula proračun Uredu bivšeg predsjednika, pa su jedno vrijeme režije i potrepštine plaćali sam Mesić i njegova tajnica. No nakon što je Ustavni sud odbio njegov zahtjev, početkom prošle godine Ministarstvo državne imovine obavilo je primopredaju s Mesićem i preuzelo vilu, a bivši je predsjednik nastavio djelovati u prostorijama Saveza antifašističkih boraca Hrvatske.
Tadašnjoj Oreškovićevoj Vladi bila je sporna činjenica da je bivši predsjednik imao doživotno pravo na svoj ured, dok je to u nekim drugim državama riješeno tako što su bivši predsjednici imali takvo pravo na određeno razdoblje. Primjerice, Milan Kučan je u Sloveniji imao pet godina svoj ured na trošak države, pa su i kod nas 31. svibnja 2016. izmijenili Zakon o pravima Predsjednika Republike Hrvatske nakon prestanka obnašanja dužnosti tako da ima pravo pet godina koristiti ured, službenog vozača, vozilo te dva državna službenika, a trajno mu ostaje zaštita. Bivši predsjednik Ivo Josipović, pak, nije koristio te povlastice.
Procijenio vještak
Jamčevina za vilu u Grškovićevoj iznosi 310.000 kuna, moći će se pogledati 20. veljače i 1. ožujka, a natječaj traje do 27. ožujka. Ministarstvo je angažiralo sudskog vještaka za procjenu nekretnine, a kako doznajemo, ministar nije bio zadovoljan dosadašnjim natječajima pa je tako sada naložio da se oni učine atraktivnijima, da u oglasima ne piše “nekretnina” nego “vila na moru” ili “vila na Šalati”, s detaljnijim opisom i fotografijama.
Traži se kupac i za kompleks u Kostreni: Za 22,8 milijuna kuna vila uz more, kuglana, pomoćni objekti, igrališta i ogroman park
Ministarstvo državne imovine oglasilo je i prodaju najskuplje nekretnine, i to atraktivne vile Svežanj uz more u Kostreni, koja uz stambeni dio ima i igralište, kuglanu, dvorište i golemi park na adresama Rožići 9 i 11. Riječ je o doista impresivnom zdanju koje se prostire na više od 14.000 četvornih metara, a početna je cijena 22,8 milijuna kuna.
Inače, Ministarstvo državne imovine od nedavne prodaje hotelskih tvrtki zaradilo je više od pola milijarde kuna u proračunu, a investitori su obvezni uložiti još milijardu kuna. U dva mjeseca razgrabljeno je i 100 poslovnih prostora u vlasništvu države. Na natječaj je pristiglo čak 400 ponuda.
Nekoć od sjemeništa
U niskom prizemlju vile na 102 četvorna metra uglavnom su gospodarske prostorije, visoko prizemlje na površini od 110 četvornih metara namijenjeno je stambenom, odnosno uredskom dijelu, a istu namjenu ima i prostor na prvome katu, površine 76 četvornih metara. Kuća ima i terase, lođe te balkone. Za Mesićeve potrebe vila je preuređena tako da su dijelovi katova pregrađeni, dijelovi su prošireni, a ostala je mala čajna kuhinja s blagovaonicom za okrepu osoblja, ali i bivšeg predsjednika te njegovih gostiju. Kuća nije zaštićeni spomenik kulture, nego se nalazi u zoni kulturnih dobara. Prvi se put u katastarskim knjigama vila spominje 1927., a tada je bila u vlasništvu Sjemeništa Zagrebačke nadbiskupije. Tri godine kasnije Nadbiskupija se odlučila na prodaju, kada su je kupili Dragutin Bedeković te Lavoslav i Oswald Schindler. No novi vlasnici nisu dugo bili u vili te je 1938. prodaju mladom bračnom paru Arnoldu i Nadi Hunski. Obitelj Hunski je u sljedećih 30 godina vilu učinila reprezentativnim objektom toga vremena. Građevinsku dozvolu dobili su 1937., a godinu dana kasnije i uporabnu dozvolu. Kompletan namještaj posebno se naručivao i ugrađivao po mjeri.
Tomčić odbio vilu
U godini završetka Drugog svjetskog rata umire Nada Hunski i tada se njezina polovica kuće i vrta prenosi na sina Mirana. Idiličan život oca i sina prekinula je nemogućnost da Miran dobije specijalizaciju u Petrovoj bolnici, pa on napušta Hrvatsku i odlazi u Köln, gdje specijalizira neuropsihijatriju. U vilu se Arnoldu Hunskom doseljava jedna od njegovih sestara te ondje žive sa služavkom sve do njegove smrti 1968. Odmah nakon očeve smrti Miran kompletnu vilu s vrtom prodaje zagrebačkoj tvrtki Stanoinvest za tadašnjih 485 tisuća novih dinara. Iste godine Stanoinvest je vilu odmah preprodao Državnom sekretarijatu za narodnu obranu sve do 1994., kad je vlasnik rezidencijalne vile postala država.
Ova je vila 2002. bila ponuđena i obitelji tadašnjeg HSS-ova predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, no on se odbio preseliti tamo.
Mesić, pak, jučer nije htio komentirati prodaju svoje nekadašnje vile u kojoj je djelovao zadnjih sedam godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....