U posljednje vrijeme zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sve češće spominje svjetski poznatog branitelja javnog zdravstvenog sustava Andriju Štampara. Uz to, često spominje kako da “mora čuvati sirotinju”.
Neizravna kritika
Sve to zapravo zasad je Bandićeva neizravna kritika predloženog nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji marginalizira lokalnu samoupravu u organizaciji zdravstvene zaštite njezinih građana i daje vjetar u leđa privatnom poduzetništvu javnim novcem. Naime, predložene promjene i privatizacija primarne zdravstvene zaštite (PZZ) nisu dobro “legle” zagrebačkim čelnicima kojima je jasno da će oni biti krivi za sve loše što će proizvesti zakon.
U to ime i Grad Zagreb dao je svoje vrlo opširne prijedloge i primjedbe na Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu privatizaciju temeljnog zdravlja, odnosno primarne zdravstvene zaštite i marginalizaciju domova zdravlja. Na ministrov stol stiglo je “zagrebačko mišljenje” koje potpisuje pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo dr. Vjekoslav Jeleč.
Popis zamjerki
Brojne su i argumentirane zamjerke koje gotovo u cijelosti pobijaju navodne dobrobiti predloženih promjena. Kažu u Zagrebu kako je razvidno da s predloženim javno zdravstvo ne može napredovati te da se građanima ničim ne jamče kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita. Očekivano, najviše je primjedbi na uvođenje novog modela primarne zdravstvene zaštite tzv. ordinacija koje se potpuno privatiziraju i funkcioniraju kao privatno poduzetništvo.
Naime, u novom zakonu navodi se da “lokalna samouprava osigurava popunjavanje zdravstvene mreže”, a u Zagrebu kažu da je samo utvrđena obveza, ali nema “alata” za provedbu s obzirom na to da bi ordinacije bile privatizirane. Također se jedna od primjedbi odnosi i na to da zakon ne precizira obveze budućim privatnicima, poput poštivanja načela dostupnosti, radnog vremena, sudjelovanja u dežurstvu, osiguranja kratkoročnih i dugoročnih zamjena... Zagreb traži da “ordinacija”, uključujući i sadašnje koncesionare, organizacijski treba biti vezana uz dom zdravlja.
U Gradu ne dijele mišljenje ministra niti o radu privatnih liječnika nakon punog ugovorenog radnog vremena s HZZO-om u istom prostoru koji mu je odobren za samostalan rad. Naime, upozorava se da će se u ordinaciji javne zdravstvene mreže obavljati poslovi i ostvarivati prihodi na opremi koju je liječnik odlaskom u privatnike dobio od doma zdravlja, a usluge će naplaćivati od pacijenata!? Također se naglašava da se djelatnost ordinacije, nakon odlaska liječnika, treba vratiti domu zdravlja.
U Zagrebu smatraju da za liječnike u određenom domu zdravlja trebaju vrijediti ista pravila bez obzira na to rade li kao “domski” liječnici ili kao privatnici ako su u zdravstvenoj mreži. Među manjkavostima ističe se i činjenica da u zakonu nisu definirana prava opredijeljenih pacijenta koji se liječe u privatnoj praksi. Upozorava se i na “diskriminaciju po dobi” jer liječnici koji rade u privatnoj praksi mogu raditi do 70., a zaposleni u poliklinikama, bolnicama i drugim javnim ustanovama po sili Zakona o radu moraju u mirovinu sa 65 godina. Ne sviđa im se ni “ubijanje” domova zdravlja koji gube svoje temeljne djelatnosti jer se “privatizira opća medicina, pedijatrija, ginekologija, a domovima zdravlja ostavljaju neprofitabilne djelatnosti”.
Protivno strategiji
Upozorava se da je zakonski tekst u potpunoj suprotnosti s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva od 2012. do 2020. koju je usvojio Sabor, a koja kao stratešku mjeru predviđa jačanje upravljačkih ovlasti domova zdravlja ne bi li se postigla sveobuhvatnost, cjeloviti pristup PZZ-u te dostupnost i kontinuiranost zdravstvene zaštite. Zagreb drži da treba odrediti maksimalan broj privatnih ordinacija na području određene jedinice da bi domovi zdravlja mogli obavljati svoju zadaću.
Smatra se da je prenošenje djelatnosti na drugog liječnika i nasljeđivanje ordinacija u potpunom nesuglasju s načelima javnog zdravstva. Zakon ne rješava ni financiranje budućih specijalizacija za liječnike PZZ-a.
Deset najvažnijih prigovora Grada Zagreba na zakon
- “Ordinacija”, uključujući i sadašnje koncesionare, organizacijski treba biti vezna uz dom zdravlja
- Nakon odlaska liječnika privatnu “ordinaciju” treba vratiti domu zdravlja
- Pravila rada moraju biti ista i za “domske” liječnike i za one koji rade kao privatnici ako su u zdravstvenoj mreži
- Treba definirati prava opredijeljenih pacijenta koji se liječe u privatnoj praksi
- Nedopustiva je “diskriminacija po dobi” jer liječnici u privatnoj praksi mogli bi raditi do 70., a u javnim ustanovama moraju u mirovinu sa 65 godina
- Prijedlog zakona u suprotnosti je s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva od 2012. do 2020. koju je usvojio Sabor
- Nije riješeno financiranje budućih specijalizacija za liječnike PZZ-a
- Nužno je odrediti maksimalan broj privatnih ordinacija na području određene samoupravne jedinice
- U privatnim ordinacijama u javnoj mreži privatnici bi dodatno zarađivali na opremi doma zdravlja
- Zakon će smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite u manje razvijenim područjima
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....