Milanović: 'Bilo je i zločina u toj antifašističkoj borbi!'

SISAK - Središnjom državnom svečanošću u šumi Brezovica kod Siska, kod spomenika Sisačkom partizanskom odredu, prvoj antifašističkoj jedinici u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u pokorenoj Europi, u petak 22. lipnja obilježen je Dan antifašističke borbe. Proslavi u šumi Brezovica nedaleko od Siska, nazočio je cijeli državni vrh: predsjednik Ivo Josipović , potpredsjednik Sabora Josip Leko umjesto iznenada operiranog predsjednika Sabora Borisa Šprema i predsjednik Vlade Zoran Milanović , te više stotina antifašista i predstavnika politčkih stranaka, županija, gradova i općina.

Govoreći kao zadnji govornik na svečanosti, predsjednik Ivo Josipović rekao je kako je 22. lipnja 1941. godine jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti.

- Toga dana Hrvatska je rekla ne svjetskom zlu, fašizmu i nacizmu, pokretu koji je nažalost imao saveznike i ovdje na našim prostorima, među ustašama i četnicima. Zahvaljujući našim antifašistima, našim partizanima Hrvatska je završila na strani dobra, na strani pobedničke antifašističke koalicije. Neki put smo bili nepravedni prema generaciji partizana, nismo im dali važnost i značenje kojeg imaju u našoj povijesti. Zahvaljujući patizanima mi smo danas demokratska zemlja, koja je na žalost morala proći još jednu priču o otporu zlu. Ono što su 1941. bili ovi ljudi koje danas slavimo, to su 1991. godine bili hrvatski branitelji, rekao je predsjednik.

Zaključio je kako Hrvatska na ulasku u Eurpu moram puno jasnije reći da je antifašizam naša baština, dio našeg identiteta, rekao je Josipović.

Potpredsjednik Sabora Josip Leko, koji je je govorio umjesto iznenada operiranog predsjednika Sabora Borisa Šprema, istaknuo je kako su na današnji dan prije 71 godinu hrvatski antifašisti donijeli odluku zahvaljujući kojoj Hrvatska danas čista obraza stoji pred svijetom.

-Ta odluka hrvatskih antifašista bila je presudna i u stvaranju današnje demokratske, neovisne i samostalne Hrvatske. Stoga, biti danas ovdje znači biti za slobodu, znači voljeti svoju domovinu. Ti naši sisački partizani bili su prvi na tlu Hrvatske, prvi na europskom kontinetnu koji su pružili otpor fašizmu. Bilo ih je malo, ali su bili ona snaga koja pokrenula lavinu otpora nacizmu i fašizmu. Pokazali su da postoji i ona druga slobodarska i većinska Hrvatska koja odbija mržnju, koja odbija nasilje nad drugima, u kojoj ima mjesta za sve ljude koji je vole i žele živjeti u njoj. Tko negira i odbija priznati zasluge hrvatskog partizanskog pokreta, taj ne priznaje Hrvatsku, taj ne priznaje da su Istra, Međimurje, Pula, Zadar u Hrvatskoj, rekao je Josip Leko.

Premijer Zoran Milanović, obraćajući se sudionicima proslave u šumi Brezovica kod Siska, rekao je kako Hrvatska jedina u Europi slavi Dan pobjede, 9. svibnja i Dan antifašizma, 22. lipnja, zato jer je Hrvatska drukčija.

- Ni jedna druga država na svom području nije imali organiziran obiljan vojni pokret bez državne vlasti, kao suprotnu stranu fašističkim i nacističkim silama. Drukčija je i po bratskom savezu iz nužde, nevolje očaja, bratstvu između Hrvatska i Srba. Zajednički motivi tome bratstvu bili su otpor zlu, otpor onome što je negiralo pravo na postojanje, pravo na život. Hrvatska je drukčija i po tome što je hrvatski narod u omjeru, u postotku, više nego bilo koji narod sudjelovao u tome otporu nacizmu i fašizmu. To su razlozi zašto je ovo poseban praznik i zašto antifašizam nije samo ideologija, nego otpor koji brani temeljne vrijednosti kao što su sloboda i pravo da budemo drukčiji. Režim koji je bio ovdje od 1941. do 1945. godine je gubitnički režim, oni su se opredijelili za zlo, oni su i prije napada Njemačke na SSSR već masovno ubjali Srbe i Židove. I po tome je Hrvatska bila posebna, toga nije bilo ni u jednoj državi, rekao je Milanović.

Nastavio je kako je bilo grešaka, bilo je i zločina u toj antifašističkoj borbi. Međutim, to je bilo vrijeme drugih, nižih kriterija istandarda od onih koji vrijede danas. Povijest zato treba gledati u kontekstu, moramo biti svjesni toga da smo ni bolji ni lošiji od ostalih i da su naši vodeći lideri 1945. i 1990. ono realno najbolje što je Hrvatska imala, što je narod odabirao na izborima. Zaključio je kako današnji dan simbol otpora nečem lošem, a njegova velika vrijednost je što je to bila stvar osobnog izbora ljudi.

Skup u Brezovici pozdravila je i sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, ruski veleposlanik Robert Markaryan, kao i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antfašista RH Ratko Maričić. Maričić je naglasio kako je povijesna činjenica da su članovi sisačkog partizanskog odreda bili prvi i da su oni simbol otpora fašizmu i nacizmu.

Dan antifašističke borbe kao državni blagdan u Republici Hrvatskoj obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi partizanski odred. Članovi odreda bili su uglavnom Hrvati iz Siska i sisačkog kraja, a osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda, započela je oružana antifašistička borba u Hrvatskoj protiv okupatora Nijemaca i Talijana, te ustaškog režima NDH. Odred je pri osnivanju imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković.