Ovlasti predsjednika Republike u zapovijedanju vojskom postaju jedna od glavnih tema kampanje za predsjedničke izbore.
Nakon što je Jutarnji list objavio da će krajem mjeseca, nakon izbora, Ministarstvo obrane u proceduru pustiti prijedlog izmjena Zakona o obrani kojima bi se smanjile ovlasti vrhovnog zapovjednika, predsjednik Zoran Milanović danas je, unaprijed, žestoko napao premijera Plenkovića.
"Prije nego pokuša krenuti s još jednim udarom na hrvatski Ustav, upozoravam Andreja Plenkovića na činjenicu zapisanu u Ustavu, u članku 100., koja jasno i nedvojbeno kaže: Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske. Ni manje, ni više od toga. Ustav ne razlikuje vrhovnog zapovjednika u miru od vrhovnog zapovjednika u ratu", stoji u jučerašnjem priopćenju Ureda predsjednika. Također se ističe da se člankom 94. Ustava izričito određuje da "Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske".
"Tu razinu ustavne odgovornosti za obranu nemaju ni Vlada ni predsjednik Vlade, a pogotovo nema ministar obrane. I svaki pokušaj - kroz najavljene izmjene Zakona o obrani - drugačijeg tumačenja Članka 100. Ustava značio bi pokušaj gaženja Ustava, pokušaj promjene Ustava na neustavan način i pokušaj krađe ustavne ovlasti Predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika OSRH", stoji u priopćenju u kojem se zaključuje da "bez obzira želi li Plenković izmjenom Zakona o obrani nametnuti svoje samovlašće i Hrvatskoj vojsci ili želi pripremiti teren za slanje Hrvatske vojske u Ukrajinu, mora mu biti jasno: dok sam Predsjednik Republike bit ću vrhovni zapovjednik OSRH, a hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove".
Nekoliko minuta nakon što je Ured predsjednika objavio ovo priopćenje, Milanović je na ovoj temi dobio potpuno neočekivanog saveznika.
"Ja sam eksplicitno protiv smanjenja bilo kakvih predsjedničkih ovlasti", poručio je predsjednički kandidat Dragan Primorac na novinskoj konferenciji koju je održao u parku ispred ulaza u Ministarstvo obrane.
"Ustav je temelj koji definira brojne stvari, a Zakon je ispod Ustava i neke stvari može regulirati", poručio je Primorac znakovito dodavši da nijedan dokument koji će izaći iz Ureda kada postane predsjednik neće biti protuustavan. Primorac je jučer ponovio stav koji zastupa od početka kampanje i zapravo je stao na stranu svih dosadašnjih predsjednika, pa i Milanovića, koji su se uvijek žestoko opirali Vladinom pokušaju smanjenja njihovih ovlasti.
Kao što smo već pisali, ministar obrane Ivan Anušić izmjenom Zakona želi jasnije definirati ovlasti zapovijedanja vojskom u miru, odnosno praktički tu ovlast izričito prebaciti na ministra obrane.
Anušiću je najveći problem Milanovićevo direktno izdavanje naredbi načelniku Glavnog stožera o korištenju vojske i vojnih sredstava, pri čemu zaobilazi njega kao ministra. Pritom se sve te aktivnosti plaćaju iz proračuna MORH-a, a ministar u mirnodopskim uvjetima ima fiskalnu odgovornost za proračun Ministarstva.
Primorac je novinsku konferenciju ispred zgrade MORH-a sazvao na temu "Što je petogodišnja ostavština Zorana Milanovića kao Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga?". No o tome nije govorio skoro ništa, nego je općenito govorio o tome što bi on radio kao vrhovni zapovjednik. Pritom je neočekivano otvorio i pitanje duljine trajanja obveznog vojnog roka. "Otvorena je polemika koliko bi on trebao trajati. Temeljno je pitanje što čovjek može napraviti u dva, četiri ili šest mjeseci."
Na pitanje koliko po njemu treba trajati obvezni vojni rok, Primorac je odgovorio da bismo se trebali pozvati na iskustva država koje su već uvele vojni rok. "Većina država smatra da je upitno da su dva mjeseca dosta. Kad postanem predsjednik Republike, o tome ćemo raspravljati", poruka je Primorca ministru obrane i Glavnom stožeru, koji su već definirali da su dva mjeseca vojnog roka sasvim dovoljna.
Na pitanje što bi mu bila tri prva poteza kao predsjednika, Primorac je naveo da bi mu prvi potez kao novog predsjednika bio da posjedne sve političke opcije za stol i vrati mir u Hrvatsku. Tvrdi da bi mu cilj bio otići u Washington i sjesti s partnerima, kojima bi kazao: "Oprostite za ono što se događalo u vrijeme mandata Zorana Milanovića, Hrvatska je partner." Treći potez bili bi veleposlanici. "Vidio bih tko može pomoći razvijati gospodarsku diplomaciju, koja je po meni ključna, i posebno bih se fokusirao na par država za koje smatram da su važne."
Prema njegovim riječima, svi problemi u Hrvatskoj "mogu se riješiti u prvih šest mjeseci ako imamo predsjednika koji zna, koji nije svadljiv i ne vrijeđa i koji nije predstavnik samo jedne političke opcije".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....