Milanović prigovara Plenkoviću zbog Zaključka vijeća EU, doznajemo što bi mogao biti razlog

Predsjednik Zoran Milanović, kako je izvijestio glasnogovornik Nikola Jelić, uputio je pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću zbog propusta Vlade u postupku donošenja Zaključaka Vijeća Europske unije o proširenju i Procesu stabilizacije i pridruživanja, a usvojenih u utorak, 14. prosinca 2021., u Bruxellesu.

Kako je Jelić naveo, "predsjednik Milanović je u pismu izrazio svoje nezadovoljstvo i protivljenje usvojenim Zaključcima Vijeća EU jer se njima ne jamče prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda".

Iz priopćenja nije jasno na koji se dio zaključaka odnosi predsjednikov prigovor na propuste jer se iz svih informacija tijekom donošenja zaključaka moglo zaključiti da je Hrvatska ojačala položaj Hrvata u BiH.

Zaključci su na sastanku Vijeća općih poslova usvojeni tek pred kraj dana, nakon što o tome nije bilo dogovora tijekom rasprave. Diplomati su među državama koje su imale rezerve spominjali i Hrvatsku. Protiv prvog prijedloga zaključaka su bile i Bugarska (zbog Sjeverne Makedonije) te Grčka i Cipar zbog Turske.

Za EU je usvajanje ovih zaključaka bilo izuzetno važno jer dvije godine nije bilo uopće zaključaka zbog veta država članica.

Za Hrvatsku je u zaključcima na gotovo 30 stranica ključna bila točka 59 koja govori o ustavnim i izbornim reformama u BiH

Usvojena verzija točke 59 iz zaključaka:

"U odnosu na institucionalne mehanizme, koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice kroz provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci. Vijeće ističe da ne bi trebalo poduzeti nijedan zakonodavni ili politički postupak koji bi provedbu te i drugih povezanih presuda doveo u pitanje ili koji bi dodatno produbili podjele. Vijeće ponavlja svoj poziv za inkluzivnim procesom ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se niz odluka Ustavnog suda tek treba u potpunosti provesti. U tom kontekstu, Vijeće poziva Međuagencijsku radnu skupinu da hitno nastavi svoj rad i predstavi prijedloge reformi prije glasovanja za poboljšanje izbornog okvira."

Za Hrvatsku je bilo bitno spominjanje potrebe da se izbornim reformama spriječi nejednakost i diskriminacija. Ovdje Zagreb misli prije svega na preglasavanje Hrvata i na pravo da sami biraju svoje predstavnike u svim tijelima vlasti.

Važno je i spominjanje provedbe odluka Ustavnog suda BiH. Hrvatska u tom smislu vidi presude koje su potvrdile da je bilo diskriminacije prema konstitutivnim narodima. Jedna od tih odluka je iz 2016. prema kojoj je izborni zakon diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i kojom je potvrđeno da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (gornji od dvaju zakonodavnih domova u FBiH) predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona.

U nacrtima zaključaka, koji nisu prošli, nisu se spominjale te sudske odluke pa Hrvatska smatra da je ovime uspjela ubaciti ono što je za nju važno.

"Ovaj put imamo zaključke i oni zaista predstavljaju jednu snažnu poruku zemljama jugoistoka Europe i Turskoj. Smatramo da je to jako dobra vijest, koja potvrđuje da je proširenje i Proces stabilizacije i proširenja tu, da je i dalje živ te da države, koje poduzimaju reforme, mogu napredovati na europskom putu", izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

I dodala da je cilj Hrvatske konačno stati na kraj preglasavanju Hrvata u BiH.

U dijelu Zaključaka, koji se odnose na BiH, ne spominje se niti jedan konstitutivni narod, što bi mogao biti razlog za predsjednikov prigovor. Što je uobičajena diplomatska forma.

U lipnju je Milanović tražio da se promijeni završni dokument summita NATO-a kad je uneseno spominjanje Daytonskog sporazuma i promjene izbornog zakonodavstva. Pitanje je zašto tada nije inzistirao na uvođenju konstitutivnosti Hrvata. Jer, u Zaključcima Vijeća EU se Dayton i izborna reforma navode. Dva puta.