Milanović se i 2015. sukobio oko toga tko zapovijeda vojskom. Tada je bio na suprotnoj strani

Današnji novi sukob na relaciji predsjednik Zoran Milanović - ministar obrane Mario Banožić, koji se dogodio u Požegi na svečanoj prisezi 32. naraštaja dragovoljnih ročnika, i na kojem je ministru obrane po zapovjedi vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga zabranjeno da održi govor u požeškoj vojarni, ponukao nas je da posegnemo u arhivu.

Naime, Milanović je istaknuo kako je on zapovjedio da na svečanosti govori samo vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.

"Načelnik je mojom naredbom izdao zapovijed", rekao je Milanović. Dao sam naredbu, to načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga provodi u zapovijed, dodao je.

Naglasivši da je on vrhovni zapovjednik, Milanović je za Banožića ustvrdio da ima "skrbnika" – premijera Andreja Plenkovića.

"Ja sam vrhovni zapovjednik kojeg je birao narod, a on ima skrbnika. Njegovo ponašanje je protuzakonito, on laže", rekao je Milanović o Banožiću.

Sredinom 2015. godine, dok je bio premijer, Milanović je bio u sukobu s tadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović oko održavanja vojne parade 5. kolovoza 2015. u Zagrebu, povodom obilježavanja 20. godišnjice akcije Oluja. Točnije, Kolinda je tada htjela zabraniti vojnu paradu u čast Oluje, dok je Milanović inzistirao na njezinom održavanju tvrdeći da Vlada ima zadnju riječ oko Oružanih snaga u miru.

Te 2015. godine kontaktirali smo sveučilišnog profesora ustavnog prava, Đorđa Gardaševića, docenta na katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji nam je rekao:

- Predsjednik Republike je prema Ustavu vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, a to znači da tu ovlast ima i u ratu i u miru. Članak 7 Ustava, doduše, propisuje da se obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad vojskom osim Ustavom uređuju i zakonom, ali to ne dovodi u pitanje ustavnu odredbu u kojoj jasno stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Dakle, ako se predsjednica kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga u ovoj konkretnoj situaciji održavanja vojne parade zainati i izda zapovijed o njezinu neodržavanju u Zagrebu, ona tu paradu može blokirati. Njezina je ustavna ovlast zapovijedanje Oružanim snagama i dokle god ta ovlast stoji u Ustavu, nje se treba i pridržavati - jasan je bio Gardašević. Ustav, pojašnjava, jasno propisuje situacije u kojima predsjednik države za upotrebu Oružanih snaga mora tražiti suglasnost premijera, kao što je primjerice situacija neposredne ratne ugroženosti. To su, ističe, situacije kad nije riječ o običnoj mirnodopskoj vojnoj paradi, već o puno ozbiljnijoj stvari, pa Ustav propisuje da je predsjednik ne može donijeti sam. - Državna tijela moraju se pridržavati onoga što piše u Ustavu - rekao je Gardašević.

Ustavne promjene 2000.

Nakon ustavnih promjena 2000., temeljem kojih je Hrvatska napustila dotadašnji polupredsjednički i prešla na parlamentarni sustav, dva se puta donosio Zakon o obrani. Taj zakon, uz ostalo, regulira i upravljanje i zapovijedanje Oružanim snagama. Prvi je donesen 2002. godine, u vrijeme predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana, a drugi koji je danas na snazi izglasan je 2013., u vrijeme predsjednika Ive Josipovića i aktualne Milanovićeve Vlade. Njegovo donošenje, međutim, nije prošlo bez trzavica na relaciji Vlada - predsjednik, jer se i Josipović protivio odredbama koje zapovijedanje vojskom u mirnodopskim uvjetima stavljaju u isključivu nadležnost Vlade.

Trzavice su, međutim, ostale u sferi nejavne komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora. Pri donošenju novog zakona o obrani u Milanovićevoj su se Vladi vodili načelom da Ustav razlikuje tri stanja: stanje mira, stanje rata te stanje neposredne ratne opasnosti, te da Zakon o obrani mora jasno razraditi ovlasti zapovijedanja Oružanim snagama u sva tri stanja koje predviđa Ustav.

- Ministar obrane je taj koji u mirnodopskim uvjetima ima fiskalnu odgovornost za proračun MORH-a. Zato je nelogično da predsjednik države odlučuje o aktivnostima koje se financiraju iz proračuna MORH-a i za koje pred državnom revizijom i Saborom odgovara ministar - argumenti su koje navodi izvor iz Vlade.

U ljeto 2013. prilikom glasovanja o Zakonu o obrani, koji iz Ureda predsjednice danas žestoko osporavaju, niti jedan zastupnik HDZ-a nije digao ruku protiv njegova donošenja. Iz te stranke nitko nije niti pokrenuo postupak ocjene njegove ustavnosti.

Više pročitajte OVDJE.