PREDSJEDNIK U SLOVAČKOJ

Milanović: ‘Zapad želi građanski model u BiH umjesto Daytona? Podvala, neka si to rade doma!‘

Rekao je da se uvrštenju Daytona u završnu deklaraciju NATO-a protivilo „više država", Njemačka, Italija, "niz zapadnih diplomacija”
Predsjednik Zoran Milanović u Slovačkoj
 Ured Predsjednika RH

Predsjednik Zoran Milanović u utorak je rekao kako su se uvrštenju Daytonskog sporazuma u deklaraciju NATO saveza protivile neke zapadne države, pri čemu je spomenuo Njemačku i Italiju, i dodao da je bilo kakve promjene u BiH ne smiju dogoditi bez Hrvatske i Srbije.

Milanović boravi u Slovačkoj gdje je sudjelovao na forumu GLOBSEC te se sastao sa slovačkom predsjednicom Zuzanom Čaputovom i poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom.

'Toksična Zapadna Europa'

S njima je razgovarao o sjevernoatlantskom sastanku na vrhu u ponedjeljak u Bruxellesu na kojem je Hrvatska, prema riječima predsjednika, tek nakon šest dana inzistiranja uspjela u završnu deklaraciju ubaciti referencu na Daytonski sporazum.

„To se nije smjelo dogoditi, to je trebalo biti riješeno još prije tjedan dana. Netko se tome protivi, dakle netko ima problema s Daytonom, želi ga razmontirati”, rekao je Milanović i dodao da te države istovremeno kritiziraju srpskog člana predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog kršenja Daytonskog sporazuma.

„To je potpuno poremećena logika, tu nešto nije normalno”, smatra predsjednik.

Rekao je da se uvrštenju Daytona u završnu deklaraciju NATO-a protivilo „više država", Njemačka, Italija, odnosno "niz zapadnih diplomacija”.

„Zapadna Europa koja na nekoj toksičnoj razini, jer to nisu čelni ljudi, to sigurno nije Angela Merkel, naprosto izvodi gluposti, rastapa i rastače jedan temelj BiH koji je, kakva god je, osigurava od potresa”.

Kritika njemačkoj diplomaciji

Milanović je istaknuo da pregovore o deklaraciji nije vodila njemačka kancelarka nego ministarstvo vanjskih poslova koje „pokriva druga, njemu bliska politička opcija, dakle ljudi koji su u svojim fantazijama skloni blesavim eksperimentima”.

Aktualni šef njemačke diplomacije je Heiko Maas, član socijaldemokrata koji vladaju u koaliciji s Kršćansko-demokratskom unijom Angele Merkel.

Dio zapadnih država za BiH zagovara takozvani „građanski” model kojim bi se zamijenio dejtonski koncept triju jednakopravnih naroda, a predsjednik je dan ranije kazao kako „to zvuči jako plemenito, ali je u stvari podvala”.

„To neka si rade doma. BiH je takva kakva je, tu je ogromna granica i moramo ju sutra čuvati za Schengen”, rekao je predsjednik.

Naglasio je kako se planovi za BiH ne mogu donositi „ispod radara” te da bilo kakve promjene u susjednoj državi moraju uključivati Hrvatsku i Srbiju, izvorne potpisnice Daytonskog sporazuma.

„Zato sam ljudima koji o tome ne znaju puno jer ih se to ne tiče, njima je to fusnota, a nama ogromna priča, objasnio što je posrijedi po pitanju Daytona i BiH", istaknuo je Milanović o susretu sa slovačkom kolegicom i poljskim kolegom.

„To se tako radi u diplomaciji, koliko se ja sjećam. Nekad sam bio u diplomaciji i nisam nikad izazvao skandal. Onda sam došao u politiku – tu morate izazivati skandale da bi vas čuli”, zaključio je predsjednik.

Milanović posjetio Hrvate u Slovačkoj, obišao Muzej kulture

Nakon sudjelovanja na Forumu o globalnoj sigurnosti – GLOBSEC 2021, predsjednik Republike Zoran Milanović posjetio je mjesto Devínska Nová Ves nedaleko Bratislave. U Devinskom Novom Selu (Devínska Nová Ves), predsjednik Milanović posjetio je Muzej kulture Hrvata te održao sastanak s predstavnicima hrvatske manjine u Slovačkoj Republici, izvijestili su iz Ureda Predsjednika.

Obišavši postav Muzeja kulture Hrvata predsjednik Milanović je izjavio:“Ovo je vječna pjesma i trag naših predaka, njihovih kretanja, mjesta iz kojih su došli“. Predsjednik je dodao kako ga fascinira jezik kojim govore hrvatske manjine. „To su fascinantni stari govori, čakavski, kajkavski, za neke se ne može jasno niti utvrditi. Ovdje je dosta ljudi koji su naučili i govore naš standard, ali ovo je jezik koji se prenosi s koljena na koljeno i tako već stoljećima i generacijama, okružen drukčijim jezicima”, dodao je predsjednik Milanović.

Hrvati, za koje se procjenjuje da ih je danas u Slovačkoj nekoliko tisuća, pretežito žive u četiri općine u okolici Bratislave: Devinsko Novo Selo (Devínska Nová Ves), Hrvatski Grob (Chorvatsky Grob), Čunovo i Hrvatski Jandrof (Jarovce) te su uvelike asimilirani. Nadalje, Hrvati u Slovačkoj imaju priznat status nacionalne manjine te su izuzetno dobro integrirani u slovačko društvo, ali i vrlo dobro povezani s matičnom državom. Organizirani su kroz kulturna društva i udruge, a njihova krovna institucija je Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj, koji je osnovan 1990. godine sa sjedištem u Bratislavi, s ciljem koordiniranja aktivnosti hrvatskih kulturnih društava.

Na sastanku s predsjednikom Milanovićem predstavnici hrvatske manjine istaknuli su kako se okupljaju i trude sačuvati običaje, tradiciju i jezik družeći se u svojih desetak udruga u kojima se bave glazbom i folklorom, a imaju i jednu amatersku kazališnu skupinu.

Na sastanku s Predsjednikom Republike bili su predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj Republici Radoslav Janković, povijesničar i predsjednik grantove komisije Ureda vlade Slovačke Republike za hrvatsku manjinu Jozef Klačka, predsjednica Hrvatskog kulturnog društva u Devinskom Novom Selu Jozefina Daničova, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Čunovu Ján Maász, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Hrvatskom Jandrofu Rudolf Streck, lektor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Bratislavi Željko Predojević i učitelj hrvatskog jezika Toni Milanović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 04:51