PRVI DETALJI NABAVE

Milijun i pol doza cjepiva platit će nam EU, prioritet će imati medicinari i stariji od 65

Ugovorene doze novog cjepiva protiv koronavirusa mogle bi stajati i do 400 milijuna kuna
 Miguel Schincariol/afp

Nakon što je biotehnološka tvrtka Moderna ovih dana počela s trećom fazom kliničkih ispitivanja svoga cjepiva protiv Covida-19, i to na 30.000 osoba, ubrzale su se aktivnosti oko “predbilježbi” zemalja za neku buduću kupnju “spasa” od koronavirusa.

U tim “preprodajama” sudjeluju i druge farmaceutske tvrtke čija cjepiva imaju izgleda pojaviti se na tržištu do kraja ove ili početka iduće godine. Sve to potaknulo je i raspravu o mogućoj cijeni jedne doze, koja bi mogla biti od 20 do 60 dolara. Hrvatski ministar zdravstva, Vili Beroš, rekao je da je nedavno potpisao ugovor kojim je za Hrvatsku rezervirano oko 1,5 milijuna doza cjepiva na europskoj razini.

“Prema tom sporazumu, države članice ovlastile su Europsku komisiju za provođenje pregovora i korištenje sredstava ESI-ja (Europski strukturni i investicijski fond) za plaćanje cjepiva. Očekuje se da države članice ne pregovaraju paralelno s drugim inicijativama za nabavu cjepiva, jer je procjena da bi se tako umanjila pregovaračka snaga EK”, kaže Beroš.

Cijene doze

Dodao je da je Hrvatska ranije dostavila i neobvezujuću izjavu o pristupu inicijativi COVAX, odnosno partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Gates fundacijom, Svjetskom bankom i istraživačima, proizvođačima, donatorima.

“Ta inicijativa za nas je treća u nizu, a namjena je nabava cjepiva protiv Covida-19 kada bude dostupno. Valja reći da COVAX kao dio GAVI-ija, uz nabavu cjepiva, traži da ono bude dostupno i zemljama s niskim ili srednjim razinama prihoda. Izjave za pristup toj inicijativi dalo je sedamdesetak zemlja”, kaže Beroš.

S obzirom na brojke koje se vrte oko moguće cijene doze cjepiva, Hrvatska bi za količinu koju je rezervirala mogla iz sredstava ESI fonda platiti od 200 do 400 milijuna kuna, ovisno o tome s kojim će proizvođačima EK naći zajednički jezik. Također se u svim zemljama raspravlja i o tome tko će moći dobiti cjepivo, odnosno tko će imati prioritet, s obzirom na to da je nemoguće dobiti količinu dostatnu za sve građane.

Prema svemu sudeći, svi su epidemiolozi suglasni da bi se trebalo primijeniti kriterije koji se koriste za besplatno cijepljenje protiv gripe svake godine. U tom slučaju, na vrhu prioriteta trebali bi biti stariji od 65 godina, potom kronični pacijenti, kao i oni narušenog imuniteta te zdravstveni djelatnici i zaposlenici domova za starije.

Ne žele gubitke

Britanci su nedavno predložili da se, primjerice, za besplatno cijepljenje protiv gripe za ovu sezonu uvrste svi stariji od 50 godina. Vjerojatno bi se isto pravilo primijenilo i na cjepivo protiv Covida-19, kad cjepivo stigne.

Od cijena cjepiva koje u posljednje vrijeme cirkuliraju javnim prostorom najviša je ona o kojoj govori Modena, a to je od 50 do 60 dolara po dozi, što je dvostruko više od onoga što predlažu druge tvrtke s izglednim učinkovitim cjepivom u pregovorima s vladama pojedinih zemalja. Primjerice, Pfizer i njemački partner BioNTech u pregovorima s američkom vladom navodno su licitirali s cijenom od 19,50 dolara po dozi. Svi proizvođači kažu kako će se “o cijeni još razgovarati”, ali je sigurno da ne žele gubitke na cjepivu.

Napominju kako na cijenu utječu mnogi faktori, a među ostalim, znanstvena angažiranost, troškovi studija, ispunjavanje regulatornih zahtjeva, a na kraju i učinkovitost te konkurencija drugih tvrtki s proizvodima iste namjene. Tvrde da je teško uspoređivati cijene potencijalnih cjepiva jer nijedno još nije dobilo odobrenje za široku uporabu, odnosno još su u tijeku klinička ispitivanja pa, primjerice, nema dokaza koje bi moglo biti najučinkovitije.

Na saslušanju prošlog tjedna u američkom Kongresu, predstavnici Moderne, Pfizera i Mercka rekli su kako “ne žele gubitak na cjepivu”. No, predstavnici AstraZenece i Johnson & Johnsona rekli su da neće pokušati zaraditi od prodaje svojih cjepiva ako se pokaže da djeluju - barem u prvim fazama pandemije!

Upravo činjenica da se sve više govori o cijeni cjepiva, odnosno o tome kome bi mogla biti dostupna, potaknula je i rasprave na svjetskoj razini u kojima se neprestano ističe da dostupnost ne bi smjela ovisiti o tome je li neka zemlja siromašna ili bogata. No, prema svemu sudeći, onima koji nemaju netko će morati darovati cjepivo jer će samo tako doći do zaštite, o čemu svjedoče sve češći razgovori o tome kolika bi mogla biti zarada.

Očekivanja

Neke procjene govore da bi, primjerice Moderna, mogla u sljedećoj godini na svom cjepivu ako ga dobije 20 milijuna ljudi zaraditi 2 milijarde dolara, i još pet u idućih nekoliko godina.

“Popne li se broj cijepljenih na 100 do 200 milijuna ljudi, to u teoriji znači da može stići i do 10 ili 20 milijardi dolara”, rekao je analitičar Jefferiesa Michael Yee. Na zaradu računaju i Pfizer i BioNTech te AstraZeneca, Sanofi i Johnson & Johnson, čija su cjepiva također vrlo blizu uspjehu.

Što će se zaista događati s cijenama na farmaceutskom tržištu kad cjepivo krene “u život” teško je reći, ali nedvojbeno je da će broj učinkovitih cjepiva u tome imati veliki utjecaj. No, ne treba zaboraviti kako bi se moglo dogoditi da od velikih očekivanja na kraju ne bude ništa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:49