Miljama smo daleko od bijelog Božića, ali jedno hladno razdoblje ipak nećemo moći izbjeći!

Hrvatsku danas očekuje promjenjivo vrijeme s oblačnim, kišnim, ali i sunčanim razdobljima u prvom dijelu dana, a najviša dnevna temperatura bit će iznadprosječna za ovo doba godine. Najviša dnevna temperatura u većini krajeva kretat će se od 12 do 17, a na jugu i na krajnjem istoku bit će i malo viša.

Mjestimice na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru kiša može biti obilnija. Puhat će većinom umjeren i jak, u gorju na udare i olujan jugozapadni vjetar. Na Jadranu će puhati umjereno i jako, mjestimice i olujno jugo i južni vjetar.

Iz Hrvatskih autocesta su poručili da su zimske službe na terenu i po potrebi tretiraju asfaltne površine kako ne bi došlo do zaleđivanja s obzirom na za vikend najavljenu susnježicu i snijeg. Vozače pozivaju na dodatni oprez te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Iako studeni nije bio ekstremno topao kao listopad, u mnogim krajevima i rujan - ovogodišnja je jesen diljem Hrvatske bila rekordno topla, dok je prema ukupnoj količini oborine stanje bilo jako neujednačeno - od blizu rekordnog manjka do viška oborine - i na mjesečnom i na sezonskom nivou. A kako će biti u zimskim mjesecima za "Klimatski izazov" Hrvatskog radija prognozirao je Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.

Zbog iznadprosječnog rujna, ali i listopada, vjerojatno je mnogima studeni djelovao hladniji nego što je uistinu bio. Posebice onima koji su doživjeli mraz, poledicu pa i snijeg, čak i blizu Splita. No, studeni je bio razmjerno topao, bez "prave" studeni. Prema trenutačno dostupnim podacima srednja mjesečna temperatura zraka bila je većinom između 1 i 2 °C viša od prosječnih vrijednosti iz posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine.

Ukupna mjesečna količina oborine bila je uglavnom veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ponegdje i znatno, kao primjerice u Osijeku, gdje je ovogodišnji studeni bio 7. u nizu na popisu najvećih količina oborine. No, u Dubrovniku je pak, možda i još ponegdje, zabilježen manjak oborine u odnosu na prosjek, i to za oko 25%, pri čemu je ovogodišnji studeni bio 22. na popisu najmanje kišnih, od ukupno 63. Naravno, konačnu službenu klimatološku ocjenu objavit će uskoro stručnjaci DHMZ-a, ne samo za studeni, nego i za jesen, koja se zbog jednostavnosti računa od 1. rujna do 30. studenoga.

Zbog manjka oborine u studenome, te još izraženijeg u listopadu i rujnu, u Dubrovniku, primjerice, ovogodišnja jesen je 4. "najsuša" u povijesti mjerenja, dok je u Rijeci 3. najkišovitija, a ne bi trebalo začuditi ako kasnije detaljnije analize daju još poneku vrijednost blizu ekstremne. No, u većini krajeva ukupne sezonske količine oborine bile su malo veće od prosječnih vrijednosti.

Za razliku od padalina, srednja sezonska temperatura zraka posvuda je bila iznimna! Ekstremno visoka i rekordna! Manje zbog studenoga, a više zbog rujna i pogotovo listopada, poručuje Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.

Nakon ovakve jeseni, te manje iznimne topline ljeta, unatoč "prosječnijem" proljeću i veljači, ali i zbog "toplog" i "vrlo toplog" siječnja - srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela 2023. godine visoka je kao rijetko kada, u mnogim mjestima kopnene Hrvatske čak i rekordna, kao primjerice u Zagrebu, Osijeku i Gospiću, dok u Rijeci dijeli 1. mjesto s prošlogodišnjom za prvih 11 mjeseci, a u Dubrovniku je 2. najviša, iza 2018. godine, koja je, uz 2022. viša od ovogodišnje i u Splitu.

I po količini oborine razdoblje od 1. siječnja do 30. studenoga 2023. godine u većini krajeva ima pozitivno odstupanje od prosjeka. Štoviše, Split je 6. u nizu s najviše oborine, Rijeka 3., a Zagreb (Maksimir) čak 2.! Odmah iza istog razdoblja najkišovitije 2014. godine. I takvo će vjerojatno biti i na godišnjem nivou. Osim ako prosinac u Zagrebu ne bude ekstremno kišovit, kao što je bio ovogodišnji siječanj.

Nakon DHMZ-a, detaljnu dugoročnu prognozu za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija pripremio je i Krunoslav Mikec, dipl. ing., voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostičke sustave DHMZ-a.

"Što se Hrvatske tiče, prema trenutačno dostupnim prognostičkim izračunima vrlo je velika vjerojatnost relativno blage zime uz dosta oborine - većinom kiše. I prosinac i siječanj i veljača trebali bi biti topliji od prosjeka iz razdoblja 1991.-2020., odnosno zima bi u cjelini mogla biti slična kao prošlih nekoliko zima.

Sinoptički gledano česte bi ponovno trebale biti ciklone, i to posebno one sredozemne, koje osim vlage i oborine ne donose jača zahladnjenja, nego uz južinu - relativno visoke vrijednosti temperature zraka, kao što je to bio slučaj u drugom dijelu jeseni. Posebno se to odnosi na noćne i jutarnje, odnosno najniže dnevne vrijednosti temperature, koje će vjerojatno zamjetnije odstupati od prosječnih vrijednosti za zimske mjesece.

Prosinac će početi južinom i iznadprosječnom toplinom i nastaviti se razmjerno hladnim vremenom, i dalje uz povremenu oborinu, pri čemu će uglavnom u višim područjima padati i snijeg. U drugom dijelu mjeseca vjerojatno toplije, uz prevladavajuću južinu te i dalje s relativno čestom kišom jer bi nam s jugozapada mogao pritjecati topao i vlažan zrak.

U siječnju ne bi trebalo biti neke veće razlike, no ipak u dijelu mjeseca je povećana vjerojatnost hladnijeg razdoblja sa snijegom u unutrašnjosti.

Niti veljača prema prognostičkim izračunima ne donosi dugotrajniju stabilizaciju atmosferskih prilika. Dapače, izgledniji je nastavak promjenjivog i razmjerno toplog vremena s povremenom oborinom, koja uz hladnije prodore može biti i snijeg, no u većem dijelu Hrvatske uglavnom bi padala kiša. Zanimljivo je primijetiti kako prognostički izračuni daju umjerenu vjerojatnost da veljača u prosjeku bude hladnija od siječnja, koji je na kopnu inače najhladniji mjesec u godini.

Za kraj valja napomenuti kako dugoročne prognoze imaju određenu kvalitetu - u smislu procjene odstupanja od prosjeka srednje mjesečne i pogotovo sezonske temperature zraka te ukupne mjesečne i sezonske količine oborine, no za preciznije i detaljnije informacije na vremenskoj skali unutar jednog tjedna, nekoliko dana ili samo jednog dana treba pratiti svakodnevne i dnevne i tjedne vremenske prognoze, zaključuje Mikec.