ZAKON O RADU

Ministar Aladrović: Pregovori o izmjenama radnog zakonodavstva počinju prije listopada

‘Sigurno je da je pandemija ukazala na određene slabosti radnog zakonodavstva, koje su nam i prije bile poznate‘
 Davor Pongracic/Cropix

Vlada je prošli tjedan produljila mjere za očuvanje radnih mjesta u koronakrizi do kraja godine, što će proračun koštati dodatnih 800 milijuna kuna.

Hoće li to biti dovoljno, očekuje li nas val otkaza iduće godine, zašto lockdown više nije opcija i bi li bilo bolje da država smanjuje poreze umjesto da sufinancira plaće, u intervju za Jutarnji list odgovara ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Govori i o tome u kojem će se smjeru mijenjati Zakon o radu, zašto će sa sindikatima pregovarati o zamrzavanju plaća, ali i o odgovornosti HDZ-ovih dužnosnika upletenih u aferu oko Josipe Rimac.

Vlada je produljila postojeće mjere za očuvanje radnih mjesta do 31. prosinca. Prije je bilo problema s isplatama, možete li sada jamčiti da će administracija biti brža?

- Nastavkom primjene mjera za očuvanje radnih mjesta, kao i prethodno donesenom mjerom skraćenog radnog vremena, šaljemo dvije jasne poruke. Prva je da nastavljamo štititi radnike i tržište rada u zemlji, a druga je da poduzetnicima koji trpe zbog krize pružamo oslonac kako bi mogli isplanirati svoje poslovanje do kraja godine. Mjere su konkretne, ali još važnije, dolaze na vrijeme i, u ovoj neizvjesnoj jeseni koja nam slijedi, omogućavaju sigurnost, stabilnost i predvidljivost. Bilo je određenih problema, ali se ne slažem da je dosadašnja provedba mjera bila spora.

image
Davor Pongracic/Cropix

Svi poduzetnici s pravom imaju velika očekivanja, ali ipak govorimo o najvećoj potpori gospodarstva javnim sredstvima u povijesti države. Zahvaljujući neumornom radu i požrtvovnosti djelatnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u samo dva tjedna ožujka isplatili smo pomoć za više od pola milijuna radnika, a u travnju je ta brojka narasla na gotovo 600.000 radnika i 100.000 poslodavaca. Svi kojima je pomoć trebala u konačnici su je i dobili, a tako će biti i u budućnosti, uz nastavak visokog stupnja kontrole korištenja potpora.

Koliko bi radnika moglo koristiti mjere i odakle novac?

- Mjere su za očuvanje radnih mjesta i radnici su u njihovom primarnom fokusu. Sve se potpore isplaćuju prema radniku pa se tako kreiraju i projekcije. Predviđamo da će se sredstva isplaćivati za oko 100 tisuća radnika. Za sve mjere koje ćemo provoditi do kraja godine u potpunosti ćemo koristiti sredstva iz fondova EU. Preusmjerili smo sredstva iz postojeće financijske perspektive kako bismo iz njih izvukli maksimum te, koliko god je to moguće, sačuvali hrvatsko gospodarstvo. U nastavku ćemo računati i na 7,5 milijardi kuna iz sredstava SURE programa, kao i sredstva iz programa React EU, Fonda za oporavak te iduće financijske perspektive. Računamo da će ta sredstva početi stizati krajem godine.

Jeste li time izbjegli scenarij velikog broja nezaposlenih, ali samo kratkoročno? Što će biti ako cjepivo ne bude efikasno neko dulje vrijeme?

- Neizvjesnost je i dalje prisutna, toga smo svi svjesni i to nitko ne negira. Nemoguće je u ovakvim uvjetima donositi dugoročne planove jer ne znamo koliko će trebati do pojave učinkovitog cjepiva. No, znamo da je najgore iza nas. Pad BDP-a za ovu godinu će biti manji od očekivanog i to nam daje snažan signal da ovu krizu možemo prebroditi brže i uz manje šokove nego što smo predviđali. I na tržištu rada su šokovi izbjegnuti.

image
Davor Pongracic/Cropix

Ako promatramo broj osiguranika pri HZMO-u, na dan 31. kolovoza, u odnosu na 29. veljače ove godine, bilježimo rast za 16.000 osiguranika. Dakako, u odnosu na isti dan prošle godine imamo nešto manji broj osiguranika jer je zbog manje potražnje u turističkom sektoru bila i niža razina sezonskog zapošljavanja. Svako izgubljeno radno mjesto brine, ali sad je posve jasno da smo izbjegli crni scenarij. Nastavljamo oprezno, kao umjereni optimisti, uz svakodnevno praćenje onoga što se događa te prilagodbom mjera kako bismo adekvatno odgovorili situaciji na tržištu rada.

Iako zadovoljan, turistički je sektor tražio mjere do početka iduće sezone.

- Od početka smo bili svjesni činjenice da će pandemija nemilosrdno udariti na turizam te da će poduzetnici iz tog i povezanih sektora biti najizloženiji njezinim negativnim učincima. Činimo sve kako bismo pomogli sektoru i vjerujem da je to, uz dobru pripremu sezone, u konačnici i dovelo do rezultata koji su bolji od očekivanih. U sljedećoj fazi cijeli taj sektor očekuje aktivno prilagođavanje na novo normalno, u čemu ćemo kao Vlada nastaviti biti kooperativni i konstruktivni partneri.

Naravno da to neće biti moguće bez kvalitetne suradnje s udrugama koje povezuju poduzetnike u turizmu, kao i HUP-om kao njihove krovne organizacije. Ostajemo otvoreni prema svim njihovim sugestijama, pritom vodeći računa o stabilnosti javnih financija, mirovina i što većeg broja radnih mjesta.

image
Davor Pongracic/Cropix

Ugostitelji pak kažu da bi bilo bolje da ste im smanjili PDV. Je li to možda u planu za iduću sezonu?

- Posljednjih godina smo postupno implementirali niz mjera, uključujući i smanjivanje PDV-a na posluživanje hrane, koje su povećale konkurentnost domaćeg turističkog sektora, koji je bio relativno dobro pripremljen za sezonu. To je rezultiralo ostvarenjem boljih rezultata od očekivanih. Ministarstvo financija već je najavilo nove mjere i to je posao koji će se nastaviti sljedećih godina.

Je li lockdown krajnja mjera i tko će fitness centrima u Splitsko-dalmatinskoj županiji nadoknaditi izgubljenu dobit što su bili zatvoreni nekoliko dana?

- Slijedi nam razdoblje suživota s virusom, mislim da su sad svi svjesni toga. Potpuno zatvaranje gospodarstva više nije opcija i morat ćemo naučiti kako se kretati, rekreirati ili raditi štiteći sebe i druge. Važno je da se svaki pojedinac pridržava preporuka Stožera, a u slučaju da oni odrede djelomično zatvaranje određene djelatnosti, HZZ će adekvatno odgovoriti nastalim okolnostima. Mjere su spremne.

image
Davor Pongracic/Cropix

U kojem ćete smjeru mijenjati Zakon o radu kada je riječ o radu na daljinu?

- Sigurno je da je pandemija ukazala na određene slabosti radnog zakonodavstva, koje su nam i prije bile poznate. Novonastale okolnosti samo su dodatno istaknule nedovoljnu elastičnost i prilagodljivost općeg propisa o radnim odnosima promijenjenim okolnostima u životu i radu ljudi. Poslovni procesi se digitaliziraju, uvode se moderne tehnologije te se i način obavljanja posla značajno mijenja. Potrebno je prepoznati mogućnosti koje izviru iz tehnološkog napretka i iskoristiti ih u cilju poticanja poduzetničke aktivnosti i proširivanja aktivne participacije na tržištu rada.

Nova regulativa treba predstavljati poticaj rastu gospodarstva i kroz uvođenje mogućnosti za bolju organizaciju rada koja će s jedne strane utjecati na veću produktivnost radnika, a s druge strane, kroz inovativne oblike rada koji omogućavaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života. Ova izvanredna situacija je i prilika za intenzivniju digitalizaciju domaćeg privatnog i javnog sektora te za snažniji korak naprijed prema učinkovitijem i konkurentnijem hrvatskom gospodarstvu. Početak službenih konzultacija sa socijalnim partnerima planiran je do kraja rujna, tijekom kojih ćemo razmotriti sve prijedloge i u konačnici iznaći optimalna rješenja koja će pridonijeti razvoju poduzetništva u Hrvatskoj i zaštiti položaja radnika na tržištu rada.

image
Davor Pongracic/Cropix

Očekuju vas i razgovori sa sindikatima oko dogovorenih povišica u državnom i javnom sektoru. Hoće li se povišice odgoditi za neka bolja vremena?

- Što se tiče plaća u državnom i javnom sektoru, želio bih naglasiti da nam je osnovni cilj zaštiti visinu plaća u cjelokupnom gospodarstvu u čemu smo uspjeli, a to ćemo nastojati i u budućnosti. Činjenica je da su fiskalni kapaciteti limitirani i u tom kontekstu ćemo razgovarati tijekom jeseni i s predstavnicima sindikata kroz pregovore o osnovici i jednokratnim materijalnim pravima za iduću godinu.

Svjesni smo svih preuzetih obveza i vjerujemo da će sindikati, kao i do sada, prepoznali želju Vlade da se određena pitanja riješe u partnerskom odnosu i da ćemo naići na razumijevanje te očekujem da ćemo tijekom pregovora iznaći kvalitetno rješenja na obostranu korist.

Mislite li da bi državni dužnosnici koji su obuhvaćeni istragom oko Josipe Rimac trebali snositi političku odgovornost?

- Matematika je tu jasna, ako se pokaže da je netko odgovoran, sigurno će se povlačiti i politički potezi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:39