Ministar Marić predstavio prijedlog proračuna za iduću godinu s deficitom od 2,9 posto BDP-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2020., kojim se predviđaju prihodi od 147,2 i rashodi od 157,7 milijardi kuna te povratak proračunskog deficita na održivu razinu od 2,9 posto BDP-a.

Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

"Iz tih brojki može se zaključiti da prema našim predviđanjima puni oporavak gospodarskih aktivnosti vidimo krajem 2022. godine, a po pojedinim sastavnicama BDP-a, neki će se preliti i na početak 2023.", istaknuo je Marić na sjednici Vlade predstavljajući prijedlog proračuna za 2021. i projekcije za 2022. i 2023. godinu.

Riječ je, objašnjava ministar, o baznom scenariju, a negativni rizici za njegovu realizaciju prije svega su vezani uz daljnji razvoj situacije s pandemijom i pronalaskom cjepiva te posljedičnih efekata na gospodarstvo i na proračun.

Po pojedinim sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 2,6 posto, državne potrošnje za 0,5 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 0,8 posto te rast izvoza roba i usluga za 9,8 posto. Istodobno, očekuje i pad uvoz roba i usluga za 8,9 posto.

Rast proračunskih prihoda za 12,3 posto, a rashoda 1,3 posto

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. godinu planirani su u iznosu od 147,26 milijardu kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 79,5 milijardi kuna ili 10,4 posto više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 milijardi kuna ili 8,4 posto više.

Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći, koje bi trebale porasti za 29,4 posto, na gotovo 25 milijardi kuna.

Ukupni rashodi, pak iznosit će 157,7 milijardi kuna ili 1,3 posto više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10,66 milijardi kuna.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto.

Marić ističe da se u 2021. covid mjere planiraju financirati iz sredstava EU-a u iznosu od 2,1 milijardu kuna, dok se iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države planira iznos od 100 milijuna kuna. Usporedbe radi, ove godine planirano je 8,1 milijardi kuna rashoda za covid mjere, od kojih 5,4 milijarde iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,5 milijardi kuna, i to za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave. Naime, zbog planiranog smanjenja poreza na dohodak od iduće godine, i posljedično smanjenog prihoda lokalnih jedinica, Vlada će udio za fiskalno izravnanje potpunosti financirati na teret državnog proračuna, kako bi u konačnici smanjenje stopa poreza na dohodak bilo za lokalne proračune neutralno.

Nadalje, na rashodnoj strani proračuna predviđeno je povećanje troškova za zaposlene, uključujući i školstvo za gotovo 493 milijuna kuna, kao i gotovo 435 milijuna kuna za sredstva učešća u EU pomoći.

Za mirovine se planira povećanje iznosa od 391 milijun kuna, za doprinos proračunu EU-a za gotovo 375 milijuna kuna, potom 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu te 291 milijuna kuna za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke te 214 milijuna kuna za decentralizirane funkcije zbog utjecaja zakona o obnovi nakon potresa.

U odnosu na ovu godinu, planirano je i 134,2 milijuna kuna više za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 milijuna kuna za ostale socijalne pomoći te 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljni dopust.

Marić je kao pozitivne rizike za projekciju proračuna u idućoj godini istaknuo da su Hrvatskoj dodijeljena sredstava EU u visini od 23,5 milijardi kuna, kao i 176,3 milijarde kuna u kojem su proračunskim i izvanproračunskim korisnicima na raspolaganju za projekte te dodatnih 5,1 milijardu kuna iz EU Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa.

Za financiranje proračuna u 2020. potrebno 36 mlrd kn

Za iduću godinu plan ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduženja iznosi 36,2 milijarde kuna, od čega plan primitaka od izdanih vrijednosnih papira, najvećim dijelom obveznica, 19,6 milijardi kuna. Po Marićevim riječima, inozemnih se obveznica planira izdati u vrijednosti od 13,6 milijardi kuna, a domaćih 6 milijardi kuna. "Ta brojka je u potpunosti je identična obvezama koje nam dospijevaju iduće godine", istaknuo je.

Putem kredita, pak, planira se pribaviti 14,5 milijardi kuna, pri čemu najviše od Svjetske banke za razvojnu politiku, 2,1 milijardu kuna, potom Razvojne banke vijeća Europe 1,5 milijardi kuna, od EU programa SURE 1,8 milijardi kuna, a 6,6 milijardi kuna planira se pribaviti od domaćih kreditnih institucija.

"Kada gledamo iz današnje prizme, situacija s potrebama za financiranje iduće godine je kudikamo komotnija, no fokusirani smo na što je moguće kvalitetnije upravljanje javnim dugom, da sve ove potrebe zadovoljimo po što je moguće boljim uvjetima", rekao je Marić.

Javni dug u 2020. na 85,3 posto BDP-a

Osvrnuvši se na kretanje krivulje javnog duga kao udjela u BDP-u, Marić je istaknuo da je u prošlom mandatu Vlade taj udjel smanjen za 12 postotnih bodova te je krajem 2019. iznosio 72,8 posto, odnosno u apsolutnom iznosu 292 milijarde kuna. Izuzme li se iz tog iznosa 6 milijardi kuna zaduženja koje je preneseno u ovu godinu, Marić konstatira da je Vlada u razdoblju od 2015. do 2019. ne samo uspjela smanjiti udjela javnog duga u BDP-u, nego i zadržati ukupnu razinu javnog duga nominalno na otprilike istoj razini kao i 2015. godine.

Efekti korone vidljivi su u jednokratnom rastu udjel javnog duga u BDP-u ove godine pa se tako očekuje da će taj udio krajem 2020. iznositi 87,3 posto.

"Da nismo činili ovo što smo činili protekle četiri godine, putanja rasta javnog duga bi se nastavila. Hrvatska bi danas imala javni dug značajno iznad 100 posto BDP-a, a to bi imalo značajnog utjecaja ne samo na kreditni rejting, nego bi i uvjeti zaduživanja i cijena kapitala, a i sama njegova dostupnost bili pod velikim znakom pitanja", istaknuo je Marić.

Bez obzira na jednokratni šok i efekt covida, s predloženim proračunom za 2021. i projekcijama, Vlada osigurava nastavak održivosti javnih financija, poručio je ministar financija, ističući kako se u iduće dvije godine predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u prosjeku za 2 postotna boda godišnje - u 2021. na 85,3 posto, u 2022 na 83,4 posto te u 2023. na 81,2 posto BDP-a.

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna.

Tako će ukupni manjak proračuna ove godine iznositi 24,8 milijardi kuna ili 6,7 posto BDP-a. No, kada se tomu dodaju i izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće konsolidirane države po ESA 2010 metodologiji ove će godine iznositi 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a.

"To potvrđuje i pokazuje da smo ovu godinu kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja očigledno teških okolnosti i posljedica uzrokovanih koronakrizom", ustvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Prihodi veći nego se ranije planiralo

Predstavljajući predloženi rebalans, istaknuo je kako se na prihodnoj strani proračuna očekuje nešto malo bolji rezultat u odnosu na očekivanja iz svibnja, kada je donijet prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Naime, rebalans iz svibnja bio je temeljen na očekivanom padu BDP-a u ovoj godini za 9,4 posto, dok rujanske projekcije, na kojima se temelji i danas predstavljeni rebalans, govore o gospodarskom padu za osam posto.

Sukladno tomu nešto je bolja i situacija s prihodnom stranom proračuna, koja je u odnosu na svibanjska očekivanja, poglavito porezni i prihodi od doprinosa, bolja za nekih sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijarde kuna manje nego li je bilo prošle godine, naglasio je Marić.

Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza planirani su u iznosu od 72 milijarde kuna, što je za 5,9 milijardi kuna više u odnosu na plan proračuna iz svibnja.

Pritom se najveće pozitivne promjene bilježe kod prihoda od PDV-a, od kojeg se ove godine sada očekuje 46,7 milijardi kuna ili tri milijarde kuna više nego se planiralo u svibnju.

Ministra financija raduje i situacija s doprinosima, koji su i "najbolji pokazatelj stanja na tržištu rada". Predloženim se rebalansom, naime, prihodi od doprinosa povećavaju za 1,5 milijardi kuna, na 22,7 milijardi kuna.

Od ostalih važnijih poreznih prihoda, novim je planom prihod od poreza na dobit planiran u iznosu od devet milijardi kuna, što je za 2,5 milijardi kuna više od prvotnog plana, dok prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 14,1 milijardu kuna, što je povećanje od 222 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibnja.

Rashodi se povećavaju za 8,6 milijardi kuna

Rebalansom koji Vlada šalje u Sabor, ukupni se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna.

Pritom rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici), povećavaju za 6,9 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 1,7 milijardi kuna.

Obrazlažući povećanje rashoda, Marić je rekao kako je kod Ministarstva financija povećanje za gotovo 2,3 milijarde kuna. No, riječ je o povećanju vezanom za veće izdatke za kamate (milijarda kuna), potom tečajne razlike (430 milijuna kuna), veće doprinose proračunu EU (713 milijuna kuna) i za mjere HBOR-a (105 milijuna kuna).

Rebalansom je predviđeno povećanje sredstava za Ministarstvo zdravstva, za 1,76 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na podmirenje dugova prema veledrogerijama - 1,34 milijarde putem ministarstva za dug bolnica, a 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, a tu je i dodatnih 195 milijuna kuna za projekt KBC-a Rijeka.

Kod Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike riječ je o povećanju za gotovo 1,4 milijardu kuna, od čega se 476 milijuna kuna odnosi na povećanje za mirovine i mirovinska primanja. "Niti do sada, niti od sada, mirovine nisu i neće biti upitne", ponovio je pritom ministar financija.

U tom se resoru rebalansom planiraju i dodatna sredstva za naknade za nezaposlene (218 milijuna kuna), za potpore za očuvanje radnih mjesta (381 milijun kuna), potom doplatak za pomoć i njegu (56 milijuna kuna), za osobne invalidnine (108 milijuna kuna), status roditelja njegovatelja (44 milijuna kuna).

Kod Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ukupno je povećanje 413 milijuna kuna, od čega se najveći iznos (377 milijuna kuna) odnosi na već preuzete obveze za LNG terminal na otoku Krku.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja namijenjeno je 360 milijuna kuna više, od čega se veći dio ili 217 milijuna kuna odnosi na plaće, potom 95 milijuna kuna za decentralizirane funkcije, 48 milijuna kuna učešća EU projekti, 38 milijuna kuna jedan sudski spor).

Resor poljoprivrede rebalansom će dobiti dodatnih 270 milijuna kuna, od čega se 85 milijuna kuna odnosi na mjere ruralnog razvoja, 107 milijuna kuna za potpore govedarstvu, ribarstvu, proizvođačima šećerne repe, a tu je i 61,5 milijuna kuna za dugove i sudske presude.

Ministarstvo unutarnjih poslova dobit će 200 milijuna kuna više, od čega se 107 milijuna kuna odnosi na rashode za zaposlene, 40 milijuna kuna dug prema AKD-u, 10 milijuna kuna upravljanje ilegalnim migracijama, a tu je i 42 milijuna kuna za povrat sredstava prema Europskoj komisiji. To je, objašnjava Marić, naslijeđen problem, ali će on biti potreban zbog "određenih nepravilnosti, anomalija u procesu".

Za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predviđeno je dodatnih 100 milijuna kuna (88 milijuna kuna za sufinanciranje EU projekata), za Ministarstvo pravosuđa i uprave 80 milijuna kuna (ponajviše za povećanje rashoda za zaposlene), a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodatnih 45 milijuna kuna. To je povećanje u resoru prometa namijenjeno za potpore za Croatia Airlines, no uz interne uštede u tom resoru, za potporu Croatia Airlinesu je namijenjeno ukupno 90 milijuna kuna.

Ministar Marić izdvojio je i povećanja za Središnji državni ured za demografiju i mlade (45 milijuna kuna), Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (31 milijun kuna), Ministarstvo kulture (26 milijuna kuna).

"Sve skupa kada gledamo, ukupni rashodi su veći za 9,3 milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu, a kada dodamo i europske fondove i vlastite namjenske prihode veći su za 16 milijardi kuna", rekao je Marić.

Izdvojio je i podatke o Vladinim mjerama u borbi protiv koronavirusa.

Tako je za očuvanje radnih mjesta za što su do sada neto isplate (naknade neto plaće od 3.250 kuna a potom 4.000 kuna, a bez javnih davanja odnosno doprinosa za te plaće) do sada iz proračuna iznosile 6,9 milijardi kuna, a do kraja godine će iznositi 8,1 milijardu kuna. Do kraja ove godine i za iduću godinu naglasak će biti na europskim fondovima, rekao je Marić.

Ostali rashodi za Covid mjere (nabava robnih zaliha, potpore u športu, poljoprivredi, kulturi, turizmu itd.) iznose do kraja rujna 1,2 milijarde kuna, a ukupno je kroz zajmove dano 4,8 milijardi kuna, od čega 1,5 milijardi HBOR-u za osiguranje dodatne likvidnosti, 1,5 milijardi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, 1,2 milijarde lokalnim jedinicama, 666 milijuna HAMAG BICRO-u, pobrojao je ministar financija.