MINISTAR MORNAR ZAPRIJETIO 'Neću uštedjeti 300 milijuna, nađite si novog ministra'

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar odbija udovoljiti zahtjevu ministra financija Borisa Lalovca da u svom resoru uštedi oko 300 milijuna kuna. Posljednjih tjedana koristi svaku priliku da bi apelirao na potrebu većeg izdvajanja za obrazovanje i znanost ili barem očuvanje sadašnjega proračuna od oko 11 milijardi kuna, od kojih je čak 9,6 milijardi rezervirano za plaće, a milijarda za socijalna davanja. No, rok mu curi.

Kako doznajemo, prije no što se sastane s ministrom Lalovcem, na ovu će temu odraditi razgovor s premijerom Zoranom Milanovićem.

Njemu ima namjeru reći da nije u stanju napraviti toliku uštedu, a kao argument poslužit će mu brojke, kao i činjenica da je, ukoliko mu skrešu proračun, upitna cijela reforma obrazovanja. Riječ je prvenstveno o reformi školskih kurikuluma, ali i projektu e-škola kojim bi već iduće godine 150 škola u Hrvatskoj dobilo nove tehnologije.

‘Ja sam reformator’

Mornar je u Vladu ušao prije četiri mjeseca s idejom pokretanja reforme školstva, a sada shvaća da je provođenje reforme upitno uz rezove proračuna.

- Ne mogu napraviti uštedu koja se traži. Možda bi to mogao napraviti sposobniji ministar, no ja to onda očito nisam. Gdje da uštedim? Evo, nećemo raditi promjenu kurikuluma, super! Imam još jednu dobru ideju: hajmo ukinuti plaćanje interneta školama. I to je odlično mjesto za uštedu. Ili, idemo ukinuti iduće godine državnu maturu - karikira Mornar, uz objašnjenje da se zasad ne odustaje od reforme kurikuluma, no uz rezanje njegova proračuna taj projekt postaje upitan.

Apel iz Bruxellesa

Na pitanje je li zbog toga upitan i on kao ministar, odgovara: - Jesam. Za ovaj posao nije potreban ministar nego stečajni upravitelj. A ja nikad nisam mislio da ću to postati.

Ako nećemo imati novac za nužne reforme, posljedice će biti katastrofalne, upozorava.

- Duboko se ne slažem s činjenicom da smo po ulaganjima u javnu administraciju iznad europskoga prosjeka, a po ulaganju u znanost i obrazovanje debelo ispod. S tim se nikako ne mogu suočiti - kaže Mornar. Nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima Svjetske banke, podsjeća na preporuku Europske komisije o kojoj se i zemljama s prekomjernim deficitom preporuča da zadnje gdje trebaju rezati jest područje obrazovanja, kao i da se ne bi smjelo linearno rezati po svim segmentima.

Upozorava da je glavni razlog neuspjeha Hrvatske u cjelini što ne ulaže dovoljno u obrazovanje i znanost.

- Moramo shvatiti da je obrazovanje i znanost investicija u budućnost ove zemlje. No, bojim se da taj preokret u glavama nemamo, jer ovaj resor smatramo potrošnjom - kaže Mornar.

Ipak, svjestan je da u školstvu dugoročno ipak postoji mjesta za uštedu, no riječ je o osjetljivim pitanjima poput ukidanja škola s premalo učenika ili smanjenje broja nastavnika, što je po njemu nemoguće napraviti preko noći.

Prevelik broj škola

- Je li opravdano da imamo toliki broj škola? Nije, slažem se. No nije isto ukinuti malu školu u Zaprešiću i na Lastovu. Takav zahvat ne mogu napraviti sada do donošenja proračuna, a zašto se dosad nije radilo na tome treba pitati nekog drugog - kaže.

Prema izračunu koji su odradili u Ministarstvu, ukidanjem malih škola na godišnoj razini uštedjelo bi se 30 milijuna kuna. Od tog iznosa, međutim, treba oduzeti troškove prijevoza učenika do udaljenih škola, zaključuje.

Nije moguće ni smanjiti broj nastavnika na brzinu.

- Da otpustimo svakog desetog nastavnika? A po kojem kriteriju? - pita.