Ministar ne želi otkriti koje škole svoje učenike najbolje pripremaju za maturu

Nešto se ipak mijenja: iako je trojka i dalje prosječna ocjena na ispitu državne mature čiji se rezultati ovih dana detaljno analiziraju, ove je godine nešto veći broj učenika nego prijašnjih dobio ocjenu vrlo dobar i odličan. Uz to, manje ih je i palo. Dok lani 316 učenika nije bilo kadro proći ključan ispit za upis na fakultete, ove je godine posrnulo njih stotinjak manje.

Pritom u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja - krovnom tijelu za provođenje mature - tvrde da su podigli pragove za prolaz na nekima od ključnih ispita poput matematike na višoj razini.

Loši u etici i vjeronauku

Od tri obavezna ispita - hrvatskog jezika, engleskog i matematike - maturanti su najbolje riješili ispit iz engleskog jezika na višoj razini. Prosječan postotak riješenosti je 72,6. Najslabije riješen ispit je, međutim, matematika na osnovnoj razini - 47,4 posto. No, i hrvatski jezik na obje je razine zahtjevnosti riješen nešto bolje nego lani, učenici su u prosjeku riješili 70 posto ispita. U čak deset predmeta vidljiv je trend povećanja prosječne riješenosti. Uz matematiku, hrvatski i engleski na višoj razini, riječ je o fizici, kemiji, geografiji, informatici, politici i gospodarstvu te njemačkom jeziku na obje razine znanja. Najlošije su maturantima ove godine išli ispiti iz društveno-humanističkih predmeta poput sociologije, vjeronauka, etike i filozofije. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar kaže kako bi, sve u svemu, volio da su rezultati i bolji.

- Vjerujem da će i biti nakon što provedemo kurikularne promjene koje će unaprijediti načine poučavanja i učenja. Ono što je bitno jest poboljšati temeljne kompetencije učenika koje će im omogućiti nastavak obrazovanja ili izlazak na tržište rada i u tom smislu konkurentnost bilo gdje u svijetu - kaže Mornar.

Apel ravnatelja

Iako primjećuje blagi trend poboljšanja, žali što rezultati ispita iz matematike na osnovnoj razini pokazuju manjkavosti u znanju i kompetencijama.

S obzirom na to da su i u školama, posebice gimnazijama, nešto zadovoljniji uspjehom učenika, među ravnateljima se ponovno počelo govoriti o potrebi objave rang-liste najboljih škola. “Mi smo javne škole. Zašto rezultati znanja naših učenika ne bi bili javni”, pitaju.

- Ne bih imala ništa protiv rang-liste, dapače. To je za škole poticajno, a i djeca vole kompeticiju - kaže Mirjana Matijević, ravnateljica III. gimnazije u Splitu, koja ove godine ima čak sedmero maturanata sa stopostotnom riješenošću ispita iz matematike na višoj razini.

Iako nema stopostotnih odlikaša, niti Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu, ne bi imao ništa protiv objave rang-liste najboljih. Upozorava, međutim, da pri odluci ipak treba “kočiti u zavoju”, i to zbog značajne razlike u znanju učenika gimnazijskih i strukovnih programa.

Pitanje mjerila

Želja pojedinaca ipak neće biti ostvarena, barem ne ove godine. Ministar Mornar nam je potvrdio da ne namjerava mijenjati praksu svojih prethodnika.

- Kad je riječ o objavljivanju rang-lista škola na temelju uspješnosti učenika na državnoj maturi, smatram da je dosadašnja praksa neobjavljivanja takvih rang-lista bila dobra i ne mislim je mijenjati jer je to tek jedno od mjerila kvalitete određene škole - kaže Mornar. Tu je, dodaje, još niz drugih pokazatelja - rezultati drugih vrsta vanjskoga vrednovanja, podrška učenicima, školsko ozračje, sudjelovanje u raznim projektima i drugo.

- Dakle, mnogo je faktora koji utječu na kvalitetu jedne škole i ocjenjivati je na temelju samo jednoga pokazatelja ne čini mi se opravdanim - zaključuje Mornar.

Primjeri iz svijeta

S ministrovim stavom slažu se dvojica ravnatelja zagrebačkih top-matematičkih gimnazija. Josip Harcet, ravnatelj XV. gimnazije (bivši MIOC), za primjer daje da se niti rezultati učenika u elitnim IB programima u svijetu ne objavljuju javno.

- Koliko znam, nitko u svijetu ne objavljuje javno rang-liste škola po rezultatima državne mature. U našem slučaju takav bi potez sigurno izazvao suprotan efekt - smatra Petar Mladinić, ravnatelj zagrebačke V. gimnazije.

Kandidat ORaH-a

Dosadašnja analiza rezultata pokazuje mu da je ova generacija učenika nešto bolja od prethodne, a slično tvrde i u MIOC-u, gdje također imaju veći broj maturanata sa stopostotnom riješenošću ispita. Jedan od 77 gimnazijalaca u državi koji je uspio riješiti 100 posto zadatke na ispitu mature je i najmlađi kandidat na izbornoj listi za Parlament EU (stranka ORaH), 19-godišnji Mihael Peklar.

Riječ je o maturantu zagrebačke V. gimnazije, višestrukom prvaku države u informatici.

Peklar je briljirao u ispitu iz matematike na višoj razini znanja, zajedno s još četvero maturanata iste gimnazije.