KONTROVERZAN SLUČAJ

MINISTAR ZNANOSTI PRIJE 10 DANA POSLAO E-MAIL ISPRIKE ZBOG SPORNOG RADA IZ 2008. Američki diplomat: 'Prihvaćam ispriku, ali šteta što kasni 8 godina'

To nije bio plagijat nego pogreška koju sam ispravio, a prepiska sa znanstvenicima je moja stvar, komentirao nam je Barišić za Jutarnji
 Ronald Goršić / CROPIX

Stephen Schlesinger, američki diplomat i ugledni stručnjak za međunarodne odnose, potvrdio je Jutarnjem listu da je primio ispriku hrvatskog ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića zbog preuzimanja dijelova Schlesingerova teksta s interneta bez navođenja autora.

Na upit Jutarnjeg lista je li točna informacija da mu se Barišić ispričao zbog navodnog plagiranja te kada je primio ministrovu ispriku, Schlesinger odgovara: - Da, primio sam ispriku ministra znanosti Pave Barišića. Stigla mi je mailom u petak 28. listopada 2016. godine.

Riječ je o Barišićevu članku “Does Globalization Threaten Democracy”, objavljenom 2008. u časopisu Synthesis Philosophica, zbog kojega ga je grupa filozofa iz Zagreba 2011. prijavila za plagiranje Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Iako tekst datira iz 2008., Barišić je ispriku Schlesingeru uputio osam godina kasnije, točnije kada su mediji počeli intenzivno pisati o slučaju.

SPORNI CITATI

Na upit kako je doživio ispriku ministra Barišića i je li ju shvatio kao priznanje plagijata, Schlesinger odgovara: - Barišić se ispričao jer nije citirao moje riječi, odnosno stavljao u navodnike u članku iz 2008. godine. Također me je izvijestio da je ispravno postupio u druga dva navrata, odnosno u kasnijim publikacijama u kojima me je ispravno citirao: u Dokos Revista Filosofica 2010. te u časopisu Freiheit ohne Recht iz 2012. godine. U njima me ispravno citirao i fusnotama naznačio autora.

Stephen Schlesinger nam je prepričao i sadržaj svoga odgovora ministru Barišiću.

Odgovorio mu je, kaže, da je poželio da je Barišić pogrešku ispravio 2008. u svom članku u časopisu Synthesis Philosophica, umjesto što je čekao osam godina da prizna svoju pogrešku.

- Jasno je da su prenesene riječi u časopisu Synthesis Philosophica plagijat, ali barem je bilo fusnota na mojem dijelu teksta u tom eseju. U svakom slučaju, prihvatio sam njegovu ispriku - dodao je Schlesinger.

NIJE PRIZNANJE

Priznaje li ovime ministar Barišić da je napravio plagiranje? Sudeći prema Barišićevu odgovoru - nipošto. Ministar stoji iza toga da, kao što je i proteklih dana ponavljao, nema riječi o plagijatu i ne vidi razloga zašto mediji o tomu i dalje pišu.

- Moja osobna korespondencija sa znanstvenicima moja je stvar i ne vidim potrebu da se o njoj javno raspravlja, pogotovo nakon što su četiri nadležna etička tijela još 2011. zaključila da nije riječ o plagiranju. Kategorički zato tvrdim da to nije bio plagijat - kaže Barišić.

Pritom nudi i objašnjenje kako je u njegovu tekstu iz 2008. došlo do ispuštanja citiranja teza Stephena Schlesingera.

- U izdanju časopisa 2008. dogodila se tiskarska pogreška zbog koje u članku na kraju fusnote nije bila vidljiva referenca u kojoj se spominje ime Stephen Schlesinger. Pogreška je ispravljena u prvom sljedećem izdanju istoga članka u časopisu Dokos na španjolskom jeziku iz 2010., kao i u idućem izdanju zbornika na njemačkom i engleskom jeziku. Stoga ne vidim potrebu da se o toj temi dalje raspravlja - kaže Barišić.

Upućuje nas da “u cilju točne i potpune informacije javnosti o temi njegove znanstvene etičnosti i međunarodne prepoznatljivosti” prenesemo i informaciju kako je njegov znanstveni rad o kojemu pišemo naišao na “iznimno zanimanje i recepciju u znanstvenim krugovima te da su ga zbog toga ubrzo nakon objavljivanja u Hrvatskoj preveli i objavili i u Španjolskoj i u Njemačkoj”.

RAZMATRANJE ODBORA

A budući da je nacionalni Odbor za etiku, koji dosad nije stigao razmotriti slučaj prijave plagijata zbog višegodišnje pauze u radu, nedavno odlučio uvrstiti u razmatranje prijavu protiv Barišića iz 2011., ministar napominje kako tu treba skrenuti pozornost na prešućivanje pojedinih elemenata vezanih uz sukob interesa.

Barišić, naime, implicira da je predsjednik Odbora za etiku, akademik Vlatko Silobrčić, u sukobu interesa ako odlučuje o njegovu predmetu jer je bio svjedok na sudu na strani grupe filozofa koja je optužila Barišića i nekoliko osoba iz znanstvene zajednice.

Je li Silobrčić onda u sukobu interesa, iako je sudski proces završen?

- Još na prošloj sjednici Odbora rekao sam da neću sudjelovati ni u kojem predmetu u koji je involviran gospodin Barišić, a ima ih više. U sudskom procesu za koji me se proziva bio sam pozvan kao ekspert za znanstvenu publicistiku, među ostalim jer sam napisao knjigu o znanstvenoj metodologiji i jer sam bio član Savjeta europske udruge urednika znanstvenih časopisa - odgovara Silobrčić.

Na pitanje kako tumači ministrovu ispriku Schlesingeru, kaže kako mu gola logika nalaže zaključak: isprika jest priznanje, inače se nema što ispričavati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:34