Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je natječaj 25. svibnja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalista za pravosudni informacijski sustav, s početnom plaćom od oko 8000 kuna.
Nitko im se nije javio.
Tražili su i voditelja Službe za međunarodnu suradnju i izradu i unaprjeđenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća ovdje je oko 9000 kuna neto.
Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu naći domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelijevaju i na državnu službu.
Dobri radnici
Nekada je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kada je privatni sektor bio primoran otpuštati radnike, a danas, kada je situacija takva da radnika nedostaje svagdje, nitko ne želi raditi za državu gdje su prosječne plaće relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopće mogli napredovati.
Početna plaća administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5000 kuna, a stručni suradnici zarađuju oko 6000 kuna. Sustav plaća uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plaća razlikuje, ovisno o tome je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi. Tako da i kvalitetniji kadar često ne može biti nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili bježe u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu k privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.
Politika plaća
U Hrvatskoj je broj zaposlenika u javnom i državnom sektoru golem, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici i namještenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih. U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenika smanjen je za 324, pa je krajem ožujka bilo zaposleno 16.435 osoba. Procjene su da će velik broj administrativnog osoblja otići u mirovinu u narednom razdoblju.
Zato su neki ministri prisiljeni "otimati" dobre radnike svojim kolegama premještajima iz službe.
- Sigurnost radnog mjesta u državnoj službi nekada je igrala ulogu, kada je bilo i 400.000 nezaposlenih na burzi, a danas gubi na vrijednosti jer je i u privatnom sektoru manjak radne snage - analizira Mihovil Škarica, stručnjak za javnu upravu s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Napominje kako se otad sustav zapošljavanja, napredovanja i plaća nije promijenio, i kada se detektira da su neka zanimanja deficitarna, poput informatičara i visokoobrazovanih stručnjaka, onda se to parcijalno rješava izmjenama uredbi koje definiraju na tisuće radnih mjesta.
- Nema sustavnog pristupa problematici plaća. To proizvodi nepravde, otpore i utječe na organizacijsku klimu u upravi. Nema proaktivne, promišljene politike, nego tržište dirigira promjene - smatra Škarica.
Te probleme trebao bi riješiti novi Zakon o plaćama, koji se najavljuje već desetljeće i nijedna Vlada ga dosad nije donijela. Zapravo je riječ o jednoj od najvećih reformi koja bi napokon uredila sustav plaća u državnoj upravi tako da se za isti posao dobije jednaka plaća, da se nagrade radnici, a kazne neradnici.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave najavljuju da će Zakon biti spreman krajem iduće godine, a stručnjaci Svjetske banke sada rade analize i usporedbe s drugim državama koje su to provele. Moguće je da će u budućnosti državni službenici imati platne razrede, umjesto bezbroj koeficijenata i brojnih dodatak na plaću.
- Cilj je zakona provesti mehanizme da koeficijenti budu izjednačeni i odgovaraju potrebama moderne javne uprave. Također, kroz centralizirani sustav natječaja, koji bi trebao krenuti od 2024., doći će do veće konkuretnosti jer ćemo znati stvarne potrebe i realno stanje na tržištu - poručuju iz Ministarstva.
U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika ne misle da će novi zakon riješiti sve probleme. Za njih je, kaže predsjednica Iva Šušković, najveći problem premala plaća zbog koje se ne prijavljuje kvalitetan kadar, a time sustav postaje neodrživ.
- To je osobito vidljivo u pravosuđu gdje 80 posto zaposlenika ima plaću manju od 5500 kuna, kvalitetni kadrovi odlaze u privatni sektor ili idu na premještaj – kaže.
Organizirali su nedavno i prosvjed zbog nepravde iz 2019. kada je u sustavu pravosuđa povećanjem od devet posto bilo obuhvaćeno 5000 službenika i namještenika, a 2500 nije. Plaća u državnoj službi, dodaje, sigurno ne može privlačiti mlade, obrazovane ljude u velikom sustavu gdje je i velika odgovornost, pa se time degradira kvaliteta državne službe.
- Do 2024. treba biti gotov Zakon i čini nam se da nema vremena za kvalitetnu analizu i donošenje dobrog rješenja – kaže.
Problem je kaže i stigma o uhljebima, koje se teško rješavaju. Teško je, pojašnjava, građanima objasniti da službenici i namještenici nisu isto što i dužnosnici.
- Ne uhljebjuju se ljudi za 4000 i 5000 kuna plaće. Kukolja ima i u javnom i u privatnom sektoru i ne možemo generalizirati – tvrdi.
Škarica ipak misli da bi novi Zakon mogao riješiti problem, ali nije optimist da će se to dogoditi brzo, iako je dio NPOO-a.
- Zakon je bio u svim programima reformi od 2014. pa se nije donio. Ljude ne motivira samo sigurnost, nego i pravednost plaće, a sada je jedini način da plaća raste taj da se "ogrebeš" za napredovanje, pa se onda izmišljaju službe i sektori. Sustav plaća treba odvojiti od sustava napredovanja - smatra.