SAVJETOVANJE POTROŠAČA

Ministarstvo im je ‘otelo‘ posao, ali sada su shvatili pogrešku: Raspisali su i natječaj vrijedan 150.000 eura

Udruge su ovaj posao radile do 2018. godine

Ilustracija

 Nenad Dugi/Cropix/Cropix

Nakon što je 2018. godine Ministarstvo gospodarstva, tada na čelu s ministrom Darkom Horvatom, odlučilo umjesto udruga preuzeti posao besplatnog savjetovališta za potrošače, čini se da je i zakonodavcu napokon sinulo kako se taj potez pokazao pogrešnim.

Pa su odlučili posao savjetovanja potrošača vratiti pod okrilje udruga i ukinuti besplatni telefon za potrošače pri Ministarstvu, zbog čega je tijekom kolovoza raspisan natječaj vrijedan 150 tisuća eura putem kojeg će financirati rad pet savjetovališta.

Kako je vidljivo iz dokumentacije za natječaj "Osnaživanje potrošača" na koji se moglo prijaviti do 9. rujna, Ministarstvo će udrugama financirati aktivnost zaprimanja upita o potrošačkim pravima putem besplatnog telefona, maila i osobnog dolaska u ured udruge te aktivnost informiranja i preventivnih edukacija, a maksimalni iznos koji može biti odobren po jednom projektu iznosi 30 tisuća eura.

Osim toga, natječajem je definirano da bi se posao savjetovališta trebao odvijati tijekom tri godine s početkom u četvrtom kvartalu 2024., no kako se zasad čini, ipak je izglednije da će savjetovališta biti oformljena tek dogodine, a da će posao dotle i dalje obavljati djelatnici Ministarstva gospodarstva, koji upite zaprimaju od 2018. godine.

Zatvorili vrata

Ta je odluka o oduzimanju savjetovališta udrugama poprilično unazadila ionako dosta slabu potrošačku scenu u Hrvata jer se većina potrošačkih udruga godinama financirala upravo novcem koji su dobivali za rad savjetovališta, a jednom kad je to bilo ukinuto, dobar dio njih nastavio je preživljavati na subvencijama lokalnih budžeta, s time da je dio njih zauvijek zatvorio vrata.

Istovremeno, posao savjetovanja potrošača koji je preuzelo Ministarstvo gospodarstva također se pokazao lošim.

"U posljednje vrijeme velik broj upita opet su preusmjeravali na nas udruge, a ona naša samo je lani zabilježila više od 12 tisuća upita telefonom, mailom i osobnim dolaskom, iako više nismo bili financirani za posao savjetovanja potrošača", rekla nam je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.

image

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević s tadašnjim ministrom gospodarstva Damirom Filipovićem na potpisivanju ugovora za projekt Tajni kupac

Nera Simic/Cropix

Napominje da povratak savjetovališta pod okrilje udruga smatra pozitivnim pomakom jer potrebe potrošača nikad nisu bile veće, no napominje da treba pričekati rezultate natječaja kako bi se vidjelo koje će udruge ubuduće obavljati posao savjetovanja.

Cijela Hrvatska

"Naime, bilo bi dosta važno da ta savjetovališta dobro regionalno pokriju potrebe potrošača diljem zemlje, ali je upitno koliko udruga danas može ispuniti uvjet primanja osobnih posjeta potrošača, posebno nekih manjih udruženja koja djeluju po selima i nemaju prikladne prostore. Osobni dolazak mnogima je i dalje vrlo bitan - stariji potrošači i kućanstva ne služe se internetom niti vole takve stvari rješavati telefonom, pa treba razmišljati o tome da ovim natječajem bude pokrivena cijela Hrvatska", upozorava Knežević i dodaje da su čak i iz Europske komisije Hrvatsku upozoravali da je njezina odluka da posao savjetovanja oduzme udrugama loša.

To se posebno kobnim pokazalo u prijašnjim godinama, kada je nastupio period inflacije, a posebno lani, kad je Hrvatska s nacionalne valute prešla na euro, što je uzrokovalo brojna poskupljenja.

Usprkos upozorenjima preživjelih udruga da treba aktivnije kontrolirati podizanje cijena - apeliralo se na uvođene crnih lista trgovaca - država nije imala hrabrosti ni interesa stati na kraj onima koji će koristiti situaciju, pa je radije financirala besmisleni projekt "Tajni kupac" tijekom kojeg su udruge obilazile trgovine i bilježile cijene uvijek jednih te istih proizvoda.

Kako su za Jutarnji pojasnili iz Ministarstva, ono je udrugama odlučilo prebaciti određene aktivnosti informiranja potrošača, ali kažu kako to ne znači da će obustaviti aktivnosti informiranja.

"Radi se o osiguravanju dodatne mogućnosti informiranja potrošača o njihovim pravima, što će istovremeno osigurati veći stupanj zaštite samih potrošača, ali će i osnažiti one udruge za zaštitu potrošača koje aktivno djeluju u predmetnom području. Štoviše, Ministarstvo će i dalje raditi na unaprjeđenju postojećih komunikacijskih kanala, što pokazuje i inicijativa Ministarstva za gašenjem Centralnog informacijskog sustava za zaštitu potrošača i uspostavljanjem novog sustava za zaštitu potrošača, budući da je tehnologija sustava kao što je CISZP zastarjela i stoga nedovoljno korištena od strane potrošača", kazali su.

Prema podacima koje su poslali, putem besplatnog telefona lani su zaprimili 1298 upita, 1682 ih je stiglo mailom te 666 putem CIZP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 01:51