NOVI ZAKON O ARHIVIMA

MINISTARSTVO 'Podaci o svima koji su surađivali sa službama sigurnosti u kršenju ljudskih prava i temeljnih sloboda bit će dostupni bez ograničenja'

 Ivan Lacković / CROPIX

Novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, koji je nedavno Vlada usvojila i poslala u saborsku proceduru, iako javno predstavljen kao velik iskorak u dostupnosti opsežnog gradiva iz doba socijalističke Hrvatske, zapravo ponovno zatvara arhive, mišljenja je Siniša Pavlović, odvjetnik udovice Stjepana Đurekovića.

Naime, novi zakon propisao je da su ti arhivi dostupni do 30. svibnja 1990., što, po njegovom tumačenju, znači da je javnosti potpuno nedostupna dokumentacija iz razdoblje tranzicije vlasti iz komunističkog poretka u demokratski ustroj države.

Povodom prijedloga novog Zakona oglasilo se Ministarstvo kulture koje je, odgovarajući na pitanja Jutarnjeg lista, pojasnilo proceduralne i sadržajne detalje zakonskog prijedloga. U uvodu Ministarstvo kulture obrazlaže:

"Donošenjem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine došlo je do značajnih promjena u okruženju u kojem arhivi djeluju te je Vlada Republike Hrvatske, uvidjevši potrebu za modernizacijom važećeg Zakona, krajem 2016. godine u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. godinu predvidjela izradu novog Zakona čemu je pristupilo Ministarstvo kulture osnivanjem Stručnog povjerenstva za izradu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje su sačinjavali arhivski stručnjaci s područja cijele Hrvatske.

Prijedlogom Zakona omogućuje se transformacija iz klasičnog u digitalni arhiv. Za razliku od važećeg Zakona definira se stvaranje čuvanje, predaja i čuvanje arhivskog gradiva u elektroničkom obliku. Prijedlogom Zakona se stvaraju pretpostavke za preuzimanje digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva. Riječ je o ključnoj novini u odnosu na zastarjeli važeći Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Prijedlogom Zakona, koncepcijski i sadržajno, definira se dostupnost i korištenje arhivskog gradiva usklađeno sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Prijedlogom Zakona omogućuje se gospodarstvu i javnim službama da stvaraju digitalno dokumentarno i arhivsko gradivo, uz puno čuvanje pravne sigurnosti. Na taj način, priključujemo se suvremenim trendovima europskog digitalnog društva te postižemo značajne uštede gospodarstvu i javnom sektoru. Prijedlogom Zakona stvaraju se pretpostavke da brojni gospodarski dionici i javne službe nisu više u obvezi čuvati svu opsežnu dokumentaciju u papirnatom obliku. Prijedlogom Zakona liberalizira se dostupnost arhivskog gradiva. Javno arhivsko gradivo dostupno je od njegovog nastanka ako zakonom nije određeno drukčije. Ukida se rok od 30 godina nedostupnosti te sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama gradivo je odmah dostupno kod stvaratelja (prije predaje u arhiv). Prema ZPPI, a sukladno s europskim propisima, nedostupne su informacije koje sadrže osobne i tajne podatke, te informacije gdje su postupci u tijeku. To je jedna od ključnih novina: gradivo nastalo nakon 1990. godine je značajno dostupnije u odnosu na važeći Zakon.

Prijedlogom Zakona iznimno kvalitetno se rješava pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalo u razdoblju 1945.-1990. godine. Podaci u javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do 30. svibnja 1990. godine dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka, a njima se ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskoga režima iz razdoblja 1945.-1990. godine. Prijedlogom Zakona se obvezujemo na izradu Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti. Planom će se operacionalizirati preuzimanje i smještaj arhivskog gradiva nastalog do 1990. godine te mjere za stvaranje digitalnog arhivskog gradiva i digitalnog arhiva.

Zainteresirana javnost je mogla sudjelovati u izradi Zakona svojim komentarima putem portala e-savjetovanje kada se Nacrt prijedloga u travnju/svibnju 2017. godine nalazio na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Po završetku iste, kao i primitku očitovanja drugih državnih tijela, dio primjedbi javnosti i državnih tijela je uvažen i ugrađen u Nacrt prijedloga te je isti početkom studenog usvojen na sjednici Vlade i upućen u daljnju proceduru."

U čl. 19. stavak 1. piše da je bez ograničenja dostupno gradivo do 30. svibnja 1990. Zašto se išlo u te izmjene s obzirom na Mostov Zakon, jer ispada da je sada šest mjeseci kada se događao prelazak vlasti nedostupno?

- Prema Nacrtu prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima utvrđuje se da je javno dokumentarno i arhivsko gradivo dostupno od nastanka ukoliko temeljem ovog ili drugog zakona nije utvrđeno drukčije, te se ukida prijašnji rok nedostupnosti od trideset godina.

To se odnosi i na gradivo izvan arhiva, a koje se nalazi kod stvaratelja.

S obzirom da je 30. svibnja 1990. konstituiran Hrvatski sabor i održano prvo zasjedanje sa zastupnicima izabranim na prvim demokratskim i višestranačkim izborima, taj datum označava prekretnicu u povijesti moderne i neovisne Republike Hrvatske kao i prekid s dotadašnjim režimom te je primjeren izbor za zakonski termin skidanja ograničenja dostupnosti gradiva.

Datum 30. svibnja izabran je da bi se razgraničilo demokratski izabrane dužnosnike koji su izabrani na slobodnim, demokratskim i višestranačkim izborima od funkcionara nedemokratskog režima do 1990. godine.

U članku 19. st. 2. piše da su dostupni osobni podaci za one koji su obnašali javne dužnosti te bili pripadnici ili suradnici službe sigurnosti, ali mnogi su bili i "osobe koje su surađivale", dakle, ne i službeno zavedeni suradnici nego oni koje se vrbovalo. Zašto niste uključili i te osobe?

- Osobni podaci svih osoba koje su surađivale sa službama sigurnosti u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba, bit će dostupni bez ograničenja. Također, Nacrt predviđa da svaka osoba čiji se osobni podaci nalaze u navedenom gradivu ima pravo osporiti istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka prema članku 19. st. 3.

Ukoliko je osoba surađivala sa službama sigurnosti, a o tome ne postoji službena dokumentacija koja se nalazi u gradivu, Zakon ne može utjecati na činjenicu nepostojeće dokumentacije.

U svakom slučaju, bez ograničenja su dostupni svi podaci. To je razvidno u prijedlogu novog Zakona u kojem se govori sljedeće: „Osobni podaci osobe koja je do 30. svibnja 1990. godine obnašala javne dužnosti te bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti tako da je sudjelovala u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba, dostupni su bez ograničenja“.

U čl. 17. st. 5. dodano je da Vlada odlukom propisuje rokove dostupnosti za gradivo koje nije označeno stupnjem tajnosti a sadrži projektnu dokumentaciju štićenih i vojnih objekata, industrijskih postrojenja, infrastrukture, ali i "druge podatke od nacionalnog interesa". To može biti bilo što Vlada odredi, pa nije jasno zašto ste se odlučili na takvu formulaciju?

- Tijekom izrade Nacrta prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Ministarstvo kulture je zaprimilo očitovanja svih državnih tijela sa njihovim primjedbama i komentarima, između ostalog i očitovanje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost prema čijim uputama je navedeni članak izmijenjen. To se u prvom redu odnosi na moguće tehničke podatke, a na to nas obvezuju NATO standardi, pa se način omogućuje Vladi da zaštiti podatke za koje procijeni da su od posebnog interesa.

Zašto ste u čl. 17. st. 3 propisali da je gradivo s klasificiranim podacima dostupno 40 godina od nastanka "isključivo uz prethodno provedeni postupak deklasifikacije"?

- S obzirom da je od 1997. godine donesen niz propisa (Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o zaštiti osobnih podatka i Zakon o tajnosti podataka), važeći Zakon je često bio u sukobu s odredbama istih te je potrebno novi Zakon uskladiti s važećim pravnim propisima. Prema važećem Zakonu o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12), ovisno o stupnju klasifikacije, odnosno tijelu i/ili osobi koja odlučuje o procjeni stupnja tajnosti podatka koji se klasificira, čl. 16. glasi:

(1) Kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka.

(2) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka je dužan zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

(3) Vlasnik podatka dužan je o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima ne može biti oprečan Zakonu o tajnosti podataka.

Također, što će biti s gradivom koje će se digitalizirati, hoće li se papiri uništavati nakon digitalizacije ili će originali i dalje postojati negdje?

- Dokumentarno gradivo u obliku u koji je pretvoreno jednakovrijedno je izvornome gradivu ako je pretvorba u drugi oblik obavljena u skladu sa odredbama Zakona i pravilnika.

Pretvorba dokumentarnog gradiva mora biti obavljena u obliku koji pruža jamstvo u pogledu pouzdanosti i uporabivosti gradiva sukladno Zakonu: da je očuvana cjelovitost gradiva, da je pretvorba gradiva izvršena na način koji pruža razumno jamstvo da nije obavljeno neovlašteno i nedokumentirano dodavanje, mijenjanje ili uklanjanje svojstava gradiva, odnosno pojedinih podataka, da je postupak pretvorbe obavljen u skladu s utvrđenim pravilima i da je primjereno dokumentiran u svrhu osiguranja i provjere ispravnosti i kakvoće pretvorbe, da je pretvorba gradiva koje je predmetom zaštite autorskog prava izvršena uz poštivanje propisa koji uređuju autorsko pravo, da je postupak pretvorbe obavljen u skladu s drugim propisima koji uređuju uvjete i postupke pretvorbe određenih vrsta dokumentarnog gradiva. Način pretvorbe gradiva u drugi oblik, karakteristike tehnologije i postupaka uredit će se pravilnikom.

Također, pravilnikom o upravljanju dokumentarnim gradivom, koji se treba izraditi u roku od 12 mjeseci od donošenja Zakona, utvrdit će se što se od digitalnih gradiva treba pretvoriti u digitalni oblik i poslije u papirnatom obliku čuvati u nadležnom državnom arhivu.

Zašto se produžio rok na 10 godina za dostavu HDA-u stvaratelja gradiva, kad je bilo propisano 1,5 godinu dana a neke institucije su počele prikupljati opsežno gradivo?

- Rok od 10 godina, ne odnosi se na gradivo nastalo do 30. svibnja 1990. godine nego na novo gradivo koje se stvara u digitalnom obliku.

Prema Nacrtu prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima tijelo javne vlasti dužno je nadležnom državnom arhivu dostaviti popise cjelokupnog javnog dokumentarnog i javnog arhivskog gradiva do kraja godine za prethodnu godinu, osim ako nadležni državni arhiv nije na zahtjev tijela javne vlasti odobrio dulji rok za dostavu podataka. Tijelo javne vlasti može se osloboditi obveze predaje javnog arhivskog gradiva nadležnom državnom arhivu ako je gradivo tom tijelu nužno za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti, pod uvjetom da su osigurani uvjeti za primjereno čuvanje i korištenje gradiva.

S obzirom da je prema Nacrtu prijedloga javno dokumentarno i arhivsko gradivo dostupno od nastanka, naglasak se stavlja na redovitu predaju sređenih popisa gradiva, kako bi se što lakše moglo locirati traženi podaci u gradivu bilo da se ono nalazi u arhivu ili je još uvijek u posjedu stvaratelja kojem je potrebno za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti, a sve kako bi korisnik imao što brži i jednostavniji pristup traženim informacijama.

Do donošenja novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, na snazi je i dalje važeći Zakon sa svim izmjenama i dopunama te se pristupa kraju prikupljanja popisa gradiva koje se nalazi kod stvaratelja i imatelja te dostava popisa nadležnim državnim arhivima.

Zašto ste u čl. 51. ostavili da do stupanja novog pravilnika ostaje važiti stari Pravilnik iz 1999. kad je u Most-ovom zakonu bila odredba da Zakon derogira pravilnike?

S obzirom da je u tijeku usklađivanje pravilnika za koje je određeno da se prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima moraju mijenjati, do donošenja usklađenih pravilnika na snazi su i dalje važeći pravilnici u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama važećeg Zakona i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 08:58