Demografska mjera roditelji odgojitelji, koju je Grad Zagreb uveo 2016. godine omogućivši roditeljima troje i više djece novi status i uz njega gradsku pomoć od 4000 kuna mjesečno, ali uz uvjet da niti jedno dijete nije upisano u vrtić, rezultirala je ispisom preko 2500 djece iz zagrebačkih vrtića u razdoblju od 1. rujna 2016. do kraja 2018. godine.
S obzirom na to da se prilično popularna mjera, koju zasad koristi više od 4000 roditelja, većinom majki, negativno odrazila na jedan od odgojno-obrazovnih ciljeva - a to je potreba povećanja obuhvata djece predškolskim odgojem, na ovaj je problem nakon pisanja Jutarnjeg lista reagirala i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Preporuka stručnjaka
Ministrica, naime, traži hitno preispitivanje mjere roditelji odgojitelji, što su dosad preporučili i stručnjaci iz ovoga područja.
- Nesporno je da pohađanje predškolskog odgoja i obrazovanja pozitivno utječe na uspjeh učenika u školi. Stoga treba uvoditi mjere koje to omogućuju za što više djece.
Mjere koje idu u suprotnom smjeru treba posebno obrazložiti i navesti primjere u svijetu gdje se one i zašto provode. Dodatno treba planirati monitoring i evaluaciju učinaka prema javno komuniciranim ciljevima. Naime, nisu sve popularne mjere ujedno dobre za dijete. Stoga ovu mjeru treba hitno preispitati - kaže Divjak.
Čeka se analiza
Pročelnica Gradskog ureda za demografiju, Mila Jelavić, potvrdila je kako mjeru treba analizirati. Na na naš upit kada će se to dogoditi, što će analiza obuhvatiti i razmišlja li se o promjeni uvjeta za ostvarenje mjere po kojoj bi djeca roditelja odgojitelja imala pravo pohađati dječji vrtić, iz njezina ureda jučer nismo dobili odgovor.
Ivana Dobrotić, članica radne skupine za izradu Nacionalne demografske strategije, upozorava kako se većina europskih zemalja koja su imale mjeru sličnog karaktera kakvog je uvela zagrebačka uprava, poput Švedske, Norveške i Njemačke, odlučila za njezino ukidanje.
Razlog je - pozivanje na pravo djeteta na rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Hrvatska je po obuhvatu djece predškolskim odgojem pri dnu europskih ljestvica: u vrtić ide 55 posto trogodišnjaka, za razliku od prosjeka EU koji se kreće oko 80 posto, zbog čega je jedna od smjernica obrazovne politike, usklađena s barcelonskim ciljevima, povisiti stopu upisa. Zagreb pritom ima najvišu stopu obuhvaćenosti djece predškolskim programima.
Stručnjaci zato upozoravaju kako se zagrebačka mjera u samom dizajnu kosi s pravom djeteta na rani i predškolski odgoj jer roditelji mogu birati između prava na novčanu naknadu za skrb ili upisa djeteta u vrtić, a ne mogu računati na pristup obama pravima financiranim javnim sredstvima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....