Mirjana Čagalj: ‘Naši građevinari mogu izgraditi najmanje 3000 obiteljskih kuća godišnje‘

Hrvatska gospodarska komora aktivno se uključila u obnovu Zagreba te Banovine nakon potresa. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, pojašnjava na koji način, koji su kapaciteti domaće građevinske industrije u obnovi i koliko ćemo radnika morati uvesti da bismo mogli obnoviti zemlju nakon potresa.

Koja je uloga Hrvatske gospodarske komore i Sektora za graditeljstvo u pripremama za obnovu potresom porušene Banovine i grada Zagreba i okolice?

- Uloga HGK u tim je procesima načelno ista kao i u "normalna" vremena, a to je prvenstveno okupljanje i zastupanje interesa poslovne zajednice te povezivanje poslovnih strukovnih udruženja s tijelima vlasti, javnosti, medijima te akademskom zajednicom i drugima…

Naravno, izvanredna vremena zahtijevaju drugačiji i pristup poslu, stoga aktivnosti vezane uz obnovu dijelimo na hitne, tj. urgentne, i dugoročne, tj. strateške. Od hitnih možemo navest aktiviranje i poticanje građevinske, transportne i komunalne operative u prvim danima nakon potresa, to podrazumijeva kriznu komunikaciju s članicama, lokalnim i središnjim vlastima te drugim službama koji su se prvi uključili u saniranje i pomoć.

Strateške, dugoročne aktivnosti procesa obnove su okupljanje institucija, od izvršne vlasti do akademske zajednice i nezaobilaznih - hrvatskih proizvođača, građevinaca, instalatera i ostalih popratnih struka. Kako ne bismo ponavljali greške iz prošlosti, trebamo utvrditi stanje i postaviti jasne i lako prepoznatljive kriterije kod buduće obnove.

Koliko znanstvena zajednica može pomoći u tom procesu?

- Sam smisao postojanja znanstvene zajednice, uz obrazovanje, prije svega je praktična primjena rezultata njezina rada za cjelokupnu zajednicu. Stoga smo u procese obnove uključili vodeće znanstvene institucije u RH.

Primjerice, kod prvog, zagrebačkog potresa Građevinski fakultet sveučilišta u Zagrebu je suizdavač "Urgentnog programa potresne obnove".

U ovom slučaju, osim znanstvenika s područja građevine, arhitekture i geodezije, bit će neophodno koristiti spoznaje znanstvenika s područja seizmike i geologije.

Stalno se govori da će u obnovi biti posla za cjelokupni domaći građevinski sektor. Jesu li domaće tvrtke spremne za taj veliki pothvat?

- Građevinske tvrtke će se prilagoditi zahtjevima obnove i novonastalim okolnostima kao što su se prilagođavale i prije. Građevinski sektor u Hrvatskoj jedan je od najžilavijih gospodarskih sektora, a kvaliteta hrvatskoga građevinarstva ima dugu tradiciju i prepoznatljivost izvan granica RH. U montažnoj gradnji imamo dvadesetak renomiranih i iskusnih proizvođača kuća čiji je godišnji kapacitet proizvodnje i montaže više od 3500 kuća.

Prema iskazanom interesu, tvrtke klasične gradnje mogu izgraditi oko 2000 obiteljskih kuća godišnje. Naravno, tom broju treba pridodati tvrtke koje bi se dodatno uključile u obnovu, a u prvom krugu nisu iskazale interes. Procjenjujemo kako je ukupni kapacitet izvođača klasične gradnje najmanje 3000 obiteljskih kuća godišnje.

Osim izvođača klasične i montažne gradnje, izrazito je važno uključiti mogućnosti i kapacitete hrvatskih proizvođača građevinskih proizvoda. U tu svrhu Hrvatska gospodarska komora izdala je Katalog hrvatskih proizvoda, koji se redovito ažurira i u kojem se nalaze specifikacije i kvalitete navedenih proizvoda za gradnju. Na taj način ćemo ugrađivati kvalitetne materijale u buduće domove, a istodobno štitimo i radna mjesta u proizvodnoj industriji.

Ovdje je još bitno spomenuti i cijeli niz manjih tvrtki i obrta, vodovodnih i električnih instalatera te izvođača obrtnih zanimanja poput ličilaca, podopolagača, keramičara, montera suhe gradnje i drugih, koji već daju ili će u budućnosti dati veliki doprinos u obnovi.

Može li proces javne nabave usporiti proces obnove?

- Administrativne procedure i javna nabava ponekada usporavaju procese, no nekada se taj problem i preuveličava. Prije svega, središnja država treba osigurati brze i pouzdane mehanizme. Procese javne nabave, prikupljanja dokumentacije i izrade projekata ne možemo preskakati zbog nužne uspostave kriterija kome obnavljati i sanirati te uspostave tehnoloških i drugih zahtjeva. Unatoč svemu, apeliramo na ubrzavanje postupka i transparentnost u svim fazama obnove najviše zato da se ljudi iz pogođenih područja što prije vrate domovima, ali i da se sredstva koja će biti na raspolaganju iz fondova EU potroše u planiranim terminima.

Već godinama je nedostatak domaće radne snage glavni problem građevinskog sektora. Koliko u ovom trenutku nedostaje domaćih radnika u građevinarstvu i koliko se radne snage trenutno uvozi za potrebe građevinarstva?

- Hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika. U sadašnjim okolnostima slabijih turističkih sezona te posljedično slabijih investicija u turizam, očekujemo kako će se dio građevinskog sektora preusmjeriti u saniranje i obnovu potresom pogođenih područja.

S nedostatkom kvalificiranih radnika na domaćem tržištu rada u sektoru građevinarstva se suočavamo već nekoliko godina, otkad je počeo rast u ovom segmentu gospodarstva. Taj problem tvrtke rješavaju uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU. U 2020. godini uvezeno je oko 28 tisuća građevinskih radnika što je više od 80 posto odobrene kvote za uvoz radnika. U 2019. godini uvezeno je više od 23 tisuće građevinskih radnika, a u 2018. potrošena je ukupna kvota. Usvajanjem novog Zakona o strancima ukinut je kvotni sustav uvoza stranih radnika, pa će uvoz biti jednostavniji i brži, pogotovo za zanimanja s liste deficitarnih zanimanja, i to je jedna od većih promjena u odnosu na trenutno važeći zakon. Tako da problem neće biti u broju, nego u kvaliteti radnika. Domaće tvrtke radije zapošljavaju domaćeg radnika, a stranog će radnika zaposliti samo ako ne mogu doći do domaćeg koji je, u pravilu, kvalitetniji i bolji. Jedno od rješenja je i osposobljavanje i prekvalifikacija viška kapaciteta iz turizma i ugostiteljstva, što bi građevinskim tvrtkama olakšalo pronalazak radnika na domaćem tržištu rada i umanjilo probleme traženja stranih radnika.

Procjena je da će potražnja za radnicima rasti, pogotovo ako uzmemo u obzir obnovu Zagreba i okolice, kao i Banovine od potresa koja bi uskoro trebala početi u većem opsegu.

Nedostatak radnika će se dijelom kompenzirati dodatnim povećanjem cijena rada u graditeljstvu, pa će možda privući i nove ljude, ali i stvoriti uvjete za povratak naših radnika koji su otišli na Zapad u potrazi za poslom i boljim uvjetima života.

Prema procjenama, koliko će se uvoz radne snage povećati u sljedećem razdoblju zbog radova u obnovi?

- Uvoz radnika svih struka od 2016. do 2020. kontinuirano raste, pa očekujemo da će rasti i ove godine, ali ne drastično.

Osim zamjetnog rasta plaća u sektoru graditeljstva, puno je napravljeno u aktivaciji domaće radne snage, od kampanja za zapošljavanje do popularizacije strukovnih škola i građevinskih zanimanja. Očekujemo da i navedeni učinci i mjere donesu rezultate, tj. da se dio potrebne snage kompenzira i u domaćem bazenu.

Koliko "Priručnik u obnovi zidanih zgrada" može pomoći struci ali i običnim građanima u procesu obnove?

- Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izdao je priručnik "Priručnik za protupotresnu obnovu postojećih zidanih zgrada", koji je kvalitetan doprinos znanstvene zajednice struci na terenu. Priručnik koji je izrađen nakon potresa u Gradu Zagreba, ispostavilo se, bit će izrazito koristan Banovini. No ja se ne bih zadržala na tome, već bih priručnik preporučila svima koji planiraju dugoročno zaštititi i brinuti o svojoj imovini, tj. o starijim objektima, neovisno u kojem su gradu.

Autori priručnika su kolege s velikim stažem i u praksi, a priručnik sadrži niz primjera, skica, fotografija te je koristan ne samo za inženjere nego i za operativce, upravitelje i građane. Priručnik može biti teorijsko polazište obnove za mnoge oštećene objekte. Isto tako, Građevinski fakultet je suizdavač priručnika "Urgentni program potresne obnove", koji strukturirano pomaže u obnovi i saniranju zgrada oštećenih u potresu.

Na koji način se ovaj put mogu izbjeći propusti koji su se dogodili u obnovi obiteljskih kuća poslije rata?

- Uz dobre zadane proceduralne kriterije važno je osigurati transparentne procese, račune, iznose i cijene nabava i radova tako da su vidljivi javnosti/medijima. Ukratko - politikom "javnost je najbolji kontrolor", kako ne bismo imali repove netransparentnosti idućih godina. Javnim uvidom - kome se obnavlja, koliko iznose glavne stavke, tko su izvođači i slično... mnogi s nečasnim namjerama će se povući.

U kojem bi roku obnova objekata na Banovini mogla započeti i koliko bi ona mogla trajati?

- Obnova u Zagrebu će možda trajati i desetljeće, a Zagreb se neće isprazniti, dapače - rast će stanovništvom. Suprotno tome, obnova Banovine nema smisla ako će trajati dugo godina, jer se radi o demografski ionako ispražnjenom kraju. Stoga prioriteti obnove trebaju biti škole, vrtići i bolnice kako se mlađe stanovništvo ne bi u potpunosti iselilo, tj. kako bi se održao demografski potencijal tog kraja, koji je i prije potresa, nažalost, bio vrlo slab. Nezaobilazno je osigurati i nesmetan rad gospodarskih subjekata na Banovini, uz infrastrukturu te osnovne institucije, to je preduvjet opstanka tog kraja. HGK se aktivno uključio u pomoć svojim članicama, od savjetodavne pomoći do pomoći na terenu.

Uvjerena sam kako će se iskustva Zagreba u procesima obnove koristiti na području Banovine, te da će sanacija, oporavak i obnova Banovine ići brže.