Miroslav Radman: ‘Strah tjera u ekstremne mjere koje su loše za zdravlje i za gospodarstvo‘

U kakofoniji izvješća o koronavirusu, zasićenosti brojkama i uputama o tome na koji način se ponašati, građani se okreću ekspertizi i autoritetu nekolicine naših najcjenjenijih znanstvenika.

Među najistaknutijim mišljenjima, koja su često i suprotstavljena, jedan od naših najpriznatijih akademika, profesor Miroslav Radman, nametnuo se kao "širitelj optimizma i glas zdravog razuma", koji za Slobodnu Dalmaciju naglašava kako strah i panika silno odmažu svima:

– Nadam se da ne postoje planovi kojima bi to širenje panike pomagalo, jer strah tjera u ekstremne mjere koje su loše za zdravlje i za gospodarstvo. Primjerice, na TV izvještajima se popratni urednički tekstovi ne slažu s onim što ravnatelji bolnica kažu u istoj emisiji, a snimkama su pokazani bezbrojni bolnički kreveti bez jednog jedinog bolesnika – uz naslov "Kriza u bolnicama" ili nešto slično.

Vježbanje razuma

– Pouzdani podaci zahtijevaju kompetenciju, što nije uvijek dano ni u Hrvatskoj ni u ostatku svijeta. Višak opreza obično košta manje od manjka opreza, ali ne uvijek. Otrežnjujuće djeluju usporedbe. Na primjer, možemo vjerovati da je do sada u Hrvatskoj deklarirano oko 350 smrtnih slučajeva uzrokovanih COVID-om. Nemoguće je znati koliko bi od tih žrtava, najčešće starih i već bolesnih ljudi, bilo umrlo i bez koronavirusa!

Sada usporedimo tu brojku s vjerojatno točnom brojkom od oko 350 mrtvih godišnje u prometnim nesrećama u Hrvatskoj, i oko 100 puta više ranjenih i hendikepiranih, uglavnom mladih i sredovječnih ljudi – objašnjava profesor Radman, te nastavlja:

– Usporedite sami reakcije društva na ta dva (COVID-19 i promet) izvora mortaliteta i morbiditeta. Nije ovdje namjera nekoga kritizirati, stvarno nije, uostalom ja posigurno ne znam kolika bi na kraju krajeva bila cijena odgovarajućih zabrana za ljude, to jest za društvo. Spominjem ovo samo radi vježbanja razuma i relativizacije, s ciljem da preživjelima život bude lakši. Ja bih investirao prvenstveno u kvalitetno razmišljanje, stjecanje znanja (kvalitetno znanstveno istraživanje) i ponajviše – zdrav razum!

Nakon što je zapalio društvene mreže i naše svakodnevne razgovore na udaljenosti od jednog i pol metra, zapitavši javnost zbog čega je tristo smrti važnije nego pedeset tisuća smrti, profesor Radman iznio je svoje mišljenje o najnovijim brojkama novozaraženih koronavirusom u svojevrsnoj lančanoj reakciji koja pogađa Hrvatsku i ostatak Europe.

Tvornica virusa

– "Lančana reakcija" je tipična za sve infektivne bolesti: ako je uspješno inficirana, osoba postaje "tvornicom" virusa, ili bakterija, koje može prenijeti na više osoba i onda se ta lančana reakcija nastavlja.

Brzina širenja infekcije ovisi o infektivnoj "uspješnosti" virusa, koja uključuje efikasnost obrambenog sustava svake osobe u lancu infekcije, te o stabilnosti virusa, to jest njegovu preživljavanju izvan organizma. U slučaju koronavirusa, očit je efekt miješanja čak i asimptomatičnih nositelja virusa iz udaljenih geografija – tada bukne COVID-19 kao prava i opasna bolest. Zato je izbjegavanje miješanja populacija važno u suzbijanju širenja epidemije – ističe profesor Radman za Slobodnu Dalmaciju.

Odbijajući predviđanje potencijalnih efekata koje bi proizvele oštrije mjere, poput omraženog "lockdowna", jer za takvo što naprosto nema pouzdanih usporedivih računica, profesor je ocijenio da je teško predvidjeti i što donosi zima te rasvijetlio spekulacije o povezanosti temperatura i ponašanja virusa:

– Nemam dovoljno vjerodostojnih podataka o efektu predstojećeg pada temperature na širenje virusa. Ponuđene stručne opservacije, čak eksperimentalno, na virus izvan organizma su proturječne, a što se tek može očekivati s obzirom na preživljavanje i produkciju ovoga koronavirusa u pojedinačnim zaraženim osobama.