Profesor Vjekoslav Miličić jučer je na Općinskome kaznenom sudu u Zagrebu ponovo proglašen krivim za klevetanje predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića i osuđen na globu od 14.500 kuna, uz podmirivanje sudskih troškova i obavezu objavljivanja presude u dva dnevna lista i na jednom portalu.
Kriv je, kako se navodi o sudskoj odluci, jer je u ožujku 2016. godine u svojoj knjizi “Ćudoređe i deontologija znanstvenoga rada - nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja” Šeparovića uvrstio u plagijatore.
Sutkinja Jasna Zoretić Rendulić tijekom izricanja presude navela je da je prof. Miličić kriv jer je u svojoj knjizi “iznio lažne činjenične konstatacije za Miroslava Šeparovića, za koje je bio svjestan da su lažne, postupajući u nakani da naškodi časti i ugledu Miroslava Šeparovića”.
Sutkinja je utvrdila da je prof. Miličić u svojoj knjizi u poglavlju “Plagijati” kao primjer plagiranja doktorata naveo i Šeparovića. Prof. Miličić je kopirao i objavio tri stranice doktorskog rada predsjednika Ustavnog suda koje su uzete iz tuđeg rada, no nije i četvrtu na kojoj je navedena fusnota, gdje Šeparović navodi izvor.
Odmah nakon objave knjige prof. Miličića, koja je izazvala pozornost medija, i to prije svega zato što se u njoj obrađuje doktorski rad Miroslava Šeparovića kao primjer plagiranja, Šeparović je protiv Miličića podnio tužbu za klevetu.
Koncem 2016. godine sutkinja Jasna Zoretić Rendulić donijela je presudu kojom je Miličić proglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu od 14.500 kuna.
No, Županijski sud u Zagrebu je prihvatio žalbu prof. Miličića, ukinuo tu presudu i postupak vratio sutkinji na ponovno suđenje. Razlozi za ukidanje presude bili su izmjena činjeničnog opisa djela koje se stavljalo prof. Miličiću na teret.
Naime, prvostupanjski sud je odlučio da mu je bila nakana naškoditi časti i ugledu Miroslava Šeparovića “koji obnaša dužnost predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske”, a ta je dužnost uzeta kao otegotna okolnost. Međutim, Šeparović u vrijeme objave knjige prof. Miličića je bio sudac, ali ne i predsjednik Ustavnog suda.
Drugi sporni detalj bilo je odbacivanje prijedloga da se kao svjedok sasluša prof. Petar Novoselec, stručnjak za kazneno pravo.
U ponovljenom suđenju nije se navodilo da je oklevetan predsjednik Ustavnog suda, a obrana je odustala od prijedloga da se sasluša prof. Novoselca.
Jučerašnja presuda koja je po sadržaju svoje odluke i kazni ista kao i ona iz 2016. godine još je nepravomoćna i obje strane mogu podnijeti žalbe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....