Mirovinski fondovi: Prodajte nam 25% HEP-a i 51% HAC-a

Hrvatski mirovinski fondovi podržavaju ideju IPO HEP-a i žele ulagati u tu tvrtku, jednu od ključnih energetskih kompanija u Hrvatskoj. Poruka je to koju su predstavnici mirovinskih fondova odaslali s jučerašnjeg predstavljanja poslovnih rezultata u prošloj godini.

- Podržavamo ideju izlistavanja dionica HEP-a na burzi. IPO HEP-a pružio bi nam mogućnost značajne promjene portfelja. No, bolje bi bilo da se izlista 25 posto plus jedna, nego 25 posto minus jedna dionica, kako se najavljuje - rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB društva za upravljanje mirovinskim fondovima i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO).

Uvjet

Poruka mirovinaca da su zainteresirani za IPO HEP-a dolazi u trenutku kada se u javnosti lome koplja oko toga što učiniti s HEP-om. Podsjetimo, iz Vlade su krajem prošle godine poručili da su su spremni prodati četvrtinu minus jednu dionicu HEP-a, čime bi otkupili udio MOL-a u Ini. U Vladin posao s Inom mirovinci se, ističu, ne žele miješati, ali poručuju da im je itekako stalo da krene privatizacija HEP-a.

Nova uprava

- Ako bi država na burzi ponudila 25 posto plus jednu dionicu HEP-a, onda bi to bila jasna poruka Vlade da nešto želi promijeniti u načinu upravljanja tom kompanijom - kaže nam jedan predstavnik fondovske industrije.

- Naravno da je bolje da prodaju 25 posto plus jednu dionicu, no podržali bismo i IPO za 25 posto minus jednu dionicu HEP-a. Važno je da Vlada pošalje poruku da se HEP-om i drugim državnim tvrtkama više neće upravljati na dosadašnji način, nego transparentno i na korist društva u cjelini - poručuje i drugi naš sugovornik iz sektora mirovinskih fondova.

Podrška mirovinaca ideji izlistavanja dionica HEP-a na burzi dolazi nakon što je u nedavnom intervjuu za Globus sličnu poruku odaslala i Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. I. Gažić je naglasila da zagovara početak privatizacije HEP-a kako zbog novih izdanja, za kojima naša jedina burza vapi, tako i zbog promjene načina upravljanja tom državnom kompanijom s obzirom na to da kotacija na burzi podrazumijeva i veću transparentnost u poslovanju.

I u mirovinskim fondovima ističu da im kronično nedostaju nova dionička izdanja u koja bi ulagali. S imovinom vrijednom više od 84 milijarde kuna, mirovinci spadaju među najznačjanije investitore na hrvatskom tržištu kapitala. Iako su aktivni na burzi, poručuju da im nedostaju nove i kvalitetne dionice u koje bi ulagali. Od prošlogodišnjih ulaganja posebno ističu ona u Arenaturist, Liburnia Riviera Hotele, Atlantic grupu, Končar, Podravku, HT i Adris, kao i u rapski Imperial, te HTP Korčulu, Iliriju i Zagrebačku burzu.

No, HEP nije jedina državna tvrtka čije bi dionice mirovinski fondovi željeli vidjeti na burzi. Posebno ih, kažu, zanima mogućnost IPO HAC-a, što bi, ističu, smanjilo javni dug.

- IPO HAC-a je dobra ideja. Mislimo da bi privatnim ulagačima trebalo ponuditi 51 posto te tvrtke - smatra naš sugovornik iz fondovske industrije.

Zračne luke

Mirovince, k tome, zanima i mogućnost ulaganja u druga javna poduzeća, posebno u prometnom i energetskom sektoru. Posebno ih, kažu naši izvori iz fondovske industrije, zanima mogućnost privatizacije zračnih i trgovačkih luka, ali i projekti iz energetike.

- Moguće je objediniti sve hrvatske zračne luke, osim zagrebačke, u jednu tvrtku i napraviti IPO te nove tvrtke. Tako nešto itekako bi nas zanimalo - ističe naš sugovornik.

Spremni su ulagati i u luke, poput dubrovačke, ali i u željeznice. Sa svojim su investicijskim planovima, inače, upoznali novu Vladu i pojedine ministre u njoj, ističu u mirovinskim fondovima.

Zarada

U 15 godina, koliko je prošlo od početka rada mirovinskih fondova, ostvarili su više od 30 milijardi kuna zarade za svoje članove. Prosječan godišnji prinos svih mirovinskih fondova kategorije B, koja obuhvaća najveći dio članova, u proteklih je 15 godina iznosio 5,95 posto. Prosječno stanje po osobnom računu za člana koji je u fondu od 2002. godine danas je, istaknuli su, 130.000 kuna, a 100 kuna stavljenih u fond 2002. do danas je u prosjeku naraslo na 240 kuna.

- Kada smo krenuli s mirovinskim fodnovima, na našim smo internetskim stranicama nudili i kalkulator. Tada se kao očekivani prinos nije moglo staviti ni 3,5 posto, a kamoli nešto više. Danas smo, međutim, gotovo dosegli šest posto prinosa - pohvalio se Novoselec.

I lani su mirovinski fondovi, ističu u UMFO-u, ostvarili vrlo visoke prinose. U fondovima kategorije B prosječan je prinos iznosio 6,94 posto, u kategoriji C 7,43 posto, a u kategoriji A čak 11,80 posto.

- Samo u prošloj godini svojim smo članovima zaradili više od pet milijardi kuna - zaključio je Novoselec, upozorivši da mirovincima trebaju nove mogućnosti ulaganja koje nisu državne obveznice.