Misterij mozga: Koma može ubiti materinski jezik

ZAGREB - Je li moguće nakon kome progovoriti njemački, francuski ili engleski, a istodobno imati problema s hrvatskim kao maternjim jezikom? Da, kažu stručnjaci, a potvrda je i trinaestogodišnja djevojčica iz Knina koja je prije dva mjeseca pala u komu zbog trovanja. Nakon što se probudila progovorila je na njemačkom, a ne materinjem hrvatskom jeziku.

Izazvalo je to veliku pažnju stručnjaka jer njezina obitelj tvrdi da djevojčica sad njemački govori mnogo bolje nego prije, uzme li se u obzir njezino školsko znanje toga jezika.

Gubitak svijesti

Ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, akademik Ivica Kostović, kaže kako je moguće da gubitak svijesti uništi jedan set neurona i da drugi postane dominantan. Navodi primjer nobelovca Vladimira Preloga koji je nakon operacije prostate, kad je tijekom anestezije pao u komu, potpuno zaboravio engleski jezik kojim je cijeloga života govorio znatno češće nego hrvatskim.

I Ilija Rkman iz Hrvatske udruge potrošača imao je slično iskustvo kad je prije dvije godine doživio moždani udar.

Dvije godine vježbe

- U jednom trenutku shvatio sam da se sa mnom nešto događa. Nisam izgubio svijest, ali sam shvatio da umjesto hrvatski govorim i engleski i njemački. Završio sam u bolnici, potom sam imao logopedsku rehabilitaciju i trebalo mi je više od godinu dana da moj hrvatski postane korektan - tvrdi Rkman.

Dodaje da i sad, dvije godine nakon moždanog udara, navečer, kad je već umoran, njegov hrvatski nije korektan.

- Stručnjaci su mi rekli da u slučaju kao što je moj treba barem dvije godine da se izvježabaju drugi putovi govora, u što sam se i uvjerio. Tijekom mog oporavka čuo sam i za slučaj dječaka koji se iz kome probudio govoreći mađarski koji nikad nije naučio, ali je kod kuće slušao djeda i baku koji su govorili mađarski. Negdje u njegovu mozgu očito je ono što je slušao bilo pohranjeno - zaključio je Rkman.

Način izražavanja

Istina, kaže Kostović, kod zaboravljanja jezika obično češće stradaju strani, naučeni jezici, a znatno rjeđe materinji.

- Očito, zaboravljanje jezika moguće je i kod djece - naglašava Kostović i dodaje da u komi u koju se može pasti, primjerice, tijekom anestezije, zbog moždanog udara ili zbog nekog drugog razloga, drugi jezik može biti zaboravljen ili pak postati dominantan način izražavanja.

Materinji jezik i strani jezik obično se uče u različito doba života, i to različitim setom neuronskih krugova. Drugim riječima, setovi neurona za učenje jezika nisu identični. Zato je, kad u komi nastane oštećenje korteksa, moguće da jedan jezik ostane, a drugi ne.

- No, u slučaju gubitka znanja jezika, obično lošije prolazi kasnije naučeni jezik, ali to ne mora biti u svakom slučaju - rekao je Kostović.

Objašnjava da je za motoriku govora centar u frontalnom režnju mozga, i to kod većine ljudi na lijevoj strani (95 posto.) No, govor je šira stvar, u njega je uključeno više područja, točnije asocijativni, vidni, motorički i parijetalni dio mozga.

Sustavi neurona

Akademik Kostović kaže kako je, istina rijetko, ali ipak moguće oštećenje nakon kojeg čovjek više ne može normalno govoriti, no može pjevati. Sve ovisi o tome koji je sustav neurona oštećen, a koji je ostao. Kad se ošteti jedna skupina neurona, počinje se koristiti druga, slično kao kod mišića. Kad je oštećen jedan, počinjemo koristiti drugi. Pri oštećenju mozga obično materinji jezik inhibira drugi naučeni jezik, ali može se dogoditi i obrnuto, premda rijetko, zaključio je Kostović.