‘Mjere koje se uvode trebalo je donijeti već prije tjedan, dva. Pred Vladom je sad težak izbor...‘

Hrvatska je na udaru petog pandemijskog vala koji je pokrenula varijanta omikron.

Kako je u subotu priopćio Nacionalni stožer civilne zaštite, u protekla 24 sata zabilježeno je 8817 novih slučajeva zaraze, dok je 1820 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 249 pacijenata. Preminulo je 36 osoba, pa se ukupan broj preminulih od početka pandemije popeo na 12.841.

- U Zagrebu smo u utorak imali 80 posto omikrona. U Splitu smo ranije utvrdili da je omikron oko 30 posto. Omikron brzo i rapidno raste, očekujemo da već u ovom trenutku imamo dominaciju omikrona, posebno u Primorju i Zagrebu - izjavio je u petak Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Njegova izjava o dominaciji omikrona među novozaraženima mnogim je građanima zazvonila u ušima jer je Capak još 30. prosinca u emisiji Otvoreno govorio o malom broju slučajeva omikrona kod nas.

- Sve zajedno, imamo 51 potvrđeni slučaj omikrona u Hrvatskoj. To su još uvijek male brojke u odnosu na ono što se događa u zemljama u okruženju - rekao je tada Capak.

Dramatičan rast no, svega nekoliko dana nakon te izjave brojke zaraženih u Hrvatskoj naglo su porasle pa je tako 6. siječnja Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio o 9058 novih slučajeva covida, što je najveći broj od početka pandemije.

- Krunoslav Capak i Vili Beroš spomenuli su 30. prosinca da su detektirali 51 slučaj omikrona, ali nisu rekli na kolikom uzorku. Nije svejedno je li bilo testirano 55 uzoraka pa je bilo 90 posto pozitivnih ili je testirano petstotinjak, pa ih je tek 10 posto bilo pozitivno. Novi podaci su informativniji jer su izraženi u postotku i vidimo da je omikron postao dominantan soj. To ne čudi, jer je sličan brzi rast bio primijećen u drugim zemljama prije nas - rekao nam je dr. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu.

- Kao što je poznato, omikron se širi puno brže, a zbog promjena na S proteinu, on očito uspješno izbjegava antitijela stvorena, bilo cijepljenjem ili preboljenjem ranijih varijanti. Budući da nismo nadzirali udio omikrona proteklih tjedana, njegovo širenje nije nas iznenadilo. Čak i da su mjere bile snažnije, uz blagdane i sve ostalo, on bi se širio, što je očito i prema stanju u zemljama koje imaju puno jače mjere. Sad je pitanje kako to prebroditi i zaštititi kolaps bolnica. Ako to uspijemo, onda će biti u redu. A kakav će učinak imati ovaj soj dugoročno i hoće li odista ostati dominantan i dovesti do kakve-takve "kolektivne imunosti", valja još pričekati neko vrijeme. Svakako je odlična vijest da omikron izgleda manje patogen tj. opasan od prethodnih varijanti. Također, to što omikron izbjegava antitijela ne znači da cjepiva ne štite, dapače, štite od težih oblika bolesti, a to je ključno - rekao je vodeći hrvatski imunolog Stipan Jonjić, profesor na Sveučilištu u Rijeci.

Da širenje omikrona u Hrvatskoj nije iznenađenje, smatra i Ivan Đikić.

- Današnja slika širenja omikrona gorka je realnost, na koju sam, s brojnim stručnjacima, javno upozoravao da će se dogoditi. Pisao sam i osobno premijeru i ministru zdravlja o ovoj opasnosti, prije svega zato što Hrvatska ima jako nisku razinu cijepljenja i omikron se može brže i opasnije širiti među populacijom, pogađajući posebno starije i necijepljene osobe. Nažalost, Stožer nije želio testirati na vrijeme, umanjivao je brojeve i opasnost dok nisu prošle sve "proslave". Imali smo potpuno krivu komunikaciju Vlade i Stožera prema građanima. Za razliku od naše, u mnogim drugim zemljama EU uvedene su preventivne mjere koje su bile prilagođene opasnosti u njihovim sredinama. Spasili su veliki broj života. Kod nas četvrti i peti val spajaju jer mi uopće nemamo adekvatne mjere i ljudi se ismijavaju s takvom politikom i mjerama - upozorio je Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.

- Sada je prekasno i, nažalost, teško reagirati, jer imamo više od 50 posto pozitivnih na testiranju. Možemo se samo nadati da će zdravstveni radnici svojim naporima pomoći onima koji dođu u bolnice na najbolji način. Oni će ponovno iznijeti najveći posao u borbi s virusom, ali nisam siguran da će biti adekvatno plaćeni za taj rad - dodao je Đikić.

Vršno opterećenje

Da će Hrvatska teško obuzdati širenje omikrona, smatra i Luka Čičin-Šain.

- Mjere koje se uvode od ponedjeljka trebalo je uvesti već prije tjedan, dva. U svakom slučaju, od ključne važnosti je da se osigura provođenje mjera, a osobe koje ih se ne pridržavaju ili koje su zadužene za organizaciju provođenja, a to ne čine, adekvatno sankcionira. Čim su brojke više, tim su drastičnije mjere potrebne da se obuzda virusno širenje. U ovom trenutku, jedino tvrdi lockdown može ukrotiti virusno širenje, a sve drugo vodit će u daljnju ekspanziju ili tavorenje na izuzetno visokoj razini zaraženih. Zbog zakasnjele reakcije, Vlada je sad pred izborom da uvede izuzetno nepopularnu mjeru lockdowna, ili dozvoli da se virus i dalje eksponencijalno širi na razini koja više uopće ne može biti praćena. Za otprilike dva tjedna vidjet ćemo koji će postotak novozaraženih trebati bolničko liječenje, ali najoptimističnije procjene su na oko tri posto, što govori o izuzetno velikom vršnom opterećenju, znatno većem od dosadašnjih - upozorio je Čičin Šain.