'MOJ SIN JE OKRUTNO UBIJEN. ZAŠTO JE IZOSTALA ISTRAGA?' Ustavni sud odbacio tužbu majke hrvatskog branitelja protiv države zbog istrage o Ovčari

Ustavni sud odbacio je tužbu Marte Jularić iz Osijeka podnesenu protiv Republike Hrvatske i njenih tijela kaznenog progona zbog neučinkovite istrage za ratni zločin na Ovčari gdje je pogubljen i njezin sin. Odluka ima presedanski karakter jer znači da nitko od obitelji žrtava masovnih zločina počinjenih nakon okupacije Vukovara tko je nezadovoljan rezultatima istraga i kaznenih postupaka protiv počinitelja zločina neće moći tužiti državu i tražiti obeštećenje.

Marta Jularić podnijela ustavnu tužbu protiv države i njenih tijela i to Policijske postaje Vukovar, Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru, Županijskog suda u Vukovaru, Županijskog suda u Osijeku, te glavnog državnog odvjetnika zbog neučinkovite istrage ubojstva njezina sina.

Tvrdi kako zbog namjernog odugovlačenja kaznenog postupka, nepružanja pravne zaštite i uništavanja tragova i materijalnih dokaza o počinjenju ratnih zločina na Ovčari gdje je njezin sin bio odveden iz vukovarske bolnice i ubijen 20. studenoga 1991. godine, nikada nisu otkriveni i kažnjeni njegovi ubojice, niti je do kraja saznala njegovu sudbinu.

“Moj sin G. J., hrvatski vojnik (rođen 15. veljače 1971. u Vukovaru) zarobljen je u vukovarskoj bolnici pred očima cijelog svijeta i međunarodne zajednice, 20. studenoga 1991. odveden je iz vukovarske bolnice i ubijen na okrutan način na Ovčari gdje je po priči L. G. opljačkan, sve su mu uzeli te potom sadistički mučen jer ga je imenovani vidio svog u krvi.

Zarobljenici

Nikad nije otkriveno tko su osobe koje su ga izdvojile, transportirale, opljačkale, mučile i ubile.... Moj sin G. J. je imao pravo na život i nije smio biti ubijen, zato se sada pitam zašto je izostala učinkovita i prikladna istraga o okolnostima ubojstva moga sina.... Poštovani Ustavni sude Republike Hrvatske, da je naše zakonodavstvo, prvenstveno policija i sudstvo, adekvatno djelovalo u okviru svojih ovlasti i obaveza kakve se od njih traže i očekuju jer su za to plaćeni i predodređeni, zasigurno bi pravna država djelovala, krivci bi bili identificirani, uhapšeni i osuđeni. A ja ne bih pisala ovu ustavnu tužbu jer bi Hrvatska bila pravna država”, napisala je Marta Jularić u ustavnoj tužbi podnesenoj još 2015. godine.

Damjan Tadić / Hanza Media

Miroslav Šeparović

Ustavni sud je pribavio podatke o svemu što su poduzimale prozvane institucije. Utvrdio je da je vukovarska policija 21. rujna 1995. protiv Veljka Kadijevića i drugih, ukupno 231 počinitelja, podnijela kaznenu prijavu za ratni zločin počinjen u Vukovaru i Borovu naselju. Identificirana je bila struktura zapovijedanja u JNA, TO i paravojnim srpskim postrojbama, navedena mjesta s kojih su odvođeni civili i zarobljenici te mjesta njihovih stratišta. Opisano je i odvođenje iz bolnice, a među žrtvama je naveden i sin podnositeljice ustavne tužbe.

U odluci Ustavnog suda navode se podaci o otvaranju istrage, podizanju optužnice, raspisivanju tjeralica... Koncem 2002. godine odustalo se od kaznenog progona 188 osoba jer je utvrđeno da su počinili kazneno djelo oružane pobune na što se primjenjuje Zakon o oprostu.

Okolnosti

Istodobno su vukovarski tužitelji podigli optužnicu protiv Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića, Zvonka Jurjevića, Božidara Stevanovića, Živote Panića, Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina, Miroslava Radića, Vojislava Šešelja i Gorana Hadžića radi više kaznenih djela, među ostalim i zlostavljanja i usmrćivanja osoba koje su se nalazile u bolnici Vukovar i njihova odvođenja na Ovčaru gdje su usmrćeni. Kao jedna od žrtava navodi se i sin Marte Jularić. Za ovaj se zločin sudilo u Beogradu, na Međunarodnom sudu u Den Haagu, a i sada traje postupak na Županijskom sudu u Osijeku.

Ustavni sud je zaključio da su istražna tijela poduzela sve što su mogla da rasvijetle okolnosti zločina, utvrde i kazne krivce. Tim prije što Hrvatska punu vlast na tom području ostvaruje tek od 1998. godine.