‘Moramo brinuti o kvaliteti i razmišljati na dulji rok, a ne iz sezone u sezonu. Onda će gosti doći i otići zadovoljni‘

Koji su najveći izazovi u nadolazećim turističkim sezonama, jesmo li u tijeku s trendovima i kako možemo iskoristiti umjetnu inteligenciju, objasnio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, koja inače zagovara usklađene interese strukovnih udruga u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu u državi.

Kakva je vaša vizija budućnosti hrvatskog turizma?

To je turizam koji koristi lokalnom stanovništvu, ostvaruje poslovne rezultate bolje od konkurencije, a pri tome što manje “troši” prirodne resurse te dugoročno planira i upravlja svojim razvojem na principima održivosti.

Danas turizam čini oko 20 posto domaćeg BDP-a, sektor se svake godine razvija, a koliko znanja, profesionalnosti i odgovornosti ima, prije svega u organiziranom turizmu, najbolje smo pokazali u pandemiji, kada je Hrvatska odličnom reakcijom i izvrsnom suradnjom privatnog i javnog sektora, dvije godine za redom u iznimno teškim uvjetima ostvarila najbolji rezultat na Mediteranu. Poziciju najsigurnijeg i najbližeg Mediterana smo potvrdili i ove sezone. Hrvatski turizam ima još mnogo potencijala za rast i razvoj i jedan je od rijetkih domaćih sektora koji može privući značajna ulaganja, otvoriti velik broj novih radnih mjesta, osigurati rast plaća i životnog standarda ne samo zaposlenih u sektoru nego i turističkih destinacija, pa i čitave Hrvatske.

No, kako bi to postigli nužno je mijenjati model koji imamo trenutno, a on potiče izgradnju nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma koje se najčešće registriraju kao obiteljski smještaj, a nalaze se u uskom obalnom pojasu, popunjene su 60-ak dana godišnje te ne pridonose značajno razvitku lokalnih zajednica.

Organizirani turizam koji se realizira u hotelima generira puno duži turistički promet i veću prosječnu potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture. Danas je u Hrvatskoj udio hotelskog smještaja u ukupnom smještajnom kapacitetu svega 9,5 posto, što je najniže na Mediteranu. Upravo u povećanju udjela hotelskog smještaja možemo napraviti značajniji pomak i prema održivosti turizma i prema željenom povećanju njegove kvalitete, a onda i prema povećanoj ukupnoj vrijednosti turizma za naše gospodarstvo i društvo. To je nešto što svi u turizmu želimo i čemu stremimo.

Jesmo li u tijeku s trendovima u održivom turizmu i zaštiti okoliša?

Hrvatska ima prekrasnu prirodu i sigurna smo destinacija, i to su važni aduti za privlačenje turista. No, s brzim rastom ponude nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma posljednjih godina sve veći broj destinacija ima problema povezanih s overturizmom, koji je postao jedan od najvećih izazova za konkurentnost našeg turizma na srednji rok. Overturizam ide u potpunosti kontra održivog turizma i zaštite okoliša, ali i lokalnog života i sigurnosti u destinacijama, zbog čega nam može ozbiljno ugroziti turistički rezultat i potencijal.

Zato je nužno napraviti zaokret. Važno je da su nova krovna nacionalna strategija i Zakon o turizmu dodatno stavili naglasak na razvoj održivog turizma i održivog turističkih proizvoda i to smo snažno pozdravili. Još važnije će biti osigurati stvarne pomake na terenu u smjeru jačanja održive ponude i jačanja lokalne komponente u turističkoj ponudi, a to se može napraviti samo investicijama u nove održive smještajne kapacitete i novu kvalitetnu ponudu u destinacijama. U tom procesu važna je uloga čelnika jedinica lokalnih samouprava koji će se pogotovo u nekim obalnim destinacijama naći pred izazovom donošenja nepopulističkih, ali na dugi rok jedino ispravnih i nužnih odluka, a koje su vezane uz strukturu smještajnih kapaciteta odnosno zaustavljanje divljanja nekretninske gradnje namijenjene kratkoročnom turističkom najmu.

U organiziranom smještaju se već mnogo napravilo na povećanju održivosti, i kroz investicije u obnovljive izvore energije, ali i u kompletnu ponudu i upravljanje objektima. Da je to prepoznato i izvan granica Hrvatske, navodim ovdje jedan primjer, najbolje svjedoči priznanje našoj turističkoj kompaniji Valamar koju je Financial Times postavio na prestižnu listu europskih klimatskih lidera za 2022. godinu. U analizi 4000 kompanija iz 33 zemlje Valamar je prošle godine bio jedna od samo šest europskih kompanija iz turističkog sektora po proaktivnom angažmanu oko klimatskih pitanja. Sve više u održivost ulažu i druge kompanije, jer je to očito trend koji su turisti spremni honorirati, ali je to ujedno i trend koji svima nama čuva prirodu i naše destinacije za budućnost.

Koji su najveći izazovi u pripremi iduće turističke sezone?

Najveći izazovi u pripremi iduće turističke sezone su trend usporavanja gospodarstava u našim ključnim emitivnim tržištima u EU, očekivani potpuni povratak mediteranske konkurencije kroz agresivniji pristup na tržištu i osiguravanje dovoljno kvalitetne radne snage. Tu je i globalna geopolitička situacija koja može biti prijetnja turističkim tokovima.

Ispred nas nije jednostavna sezona i ne trebamo u nju ulaziti s očekivanjima nekih novih rekorda ili dvoznamenkastih stopa fizičkog rasta. Ono što budi optimizam je da su naše turističke kompanije već dovoljno puta pokazale da su dovoljno odgovorne, profesionalne i kreativne u ostvarivanju odličnog rezultata u zahtjevnim uvjetima. Poruka za sljedeću sezonu bi trebala biti jednaka kao glavno učenje iz ove sezone koju upravo završavamo - brinimo se o kvaliteti i razmišljajmo na dugi rok, a ne iz sezone u sezonu, a onda će gosti doći i otići zadovoljni, što je najvažnije.

Za koje se mjere HUT trenutno zalaže, a koje mogu donijeti pozitivne promjene u turističkom sektoru?

Misija HUT-a je stvaranje što boljeg institucionalnog okvira za funkcioniranje turističkog sektora kroz promicanje suradnje između sektora i donositelja odluka od posebnog značaja za turizam.

U ovom trenutku kao ključne izazove vidimo nužnost promjene strukture smještajnih kapaciteta, pitanje radne snage te poticanje investicija u kapacitete koji daju veću dodanu vrijednost, prije svega hotele i visoko kvalitetne kampove. Tu su i izazovi klimatskih promjena. To je globalno pitanje, ali na koje mi možemo djelomično utjecati, prvenstveno pitajući se uvijek, kako u privatnom tako i u poslovnom životu, da li aktivnost koju činim ili namjeravam činiti te odluke koje donosim pozitivno ili negativno utječe na klimu, na okruženje u kojem živim i radim?

HUT trenutno zagovara kvalitetnije investicijsko okruženje koje bi potaknulo investicijski potencijal koji postoji u hrvatskom turizmu, što je važno iz konteksta konkurentnosti i održivosti hrvatskog turizma na srednji i duži rok. Konkretno predlažemo određena rješenja na polju poticanja investicija, tzv. turističkog zemljišta, korištenja pomorskog dobra, nerazvrstanih cesta.

Jedan od izazova na koji se trebamo posebno fokusirati već za sljedeću godinu je nedostatak radne snage. Mi držimo da još uvijek nismo iskoristili sav domaći radni potencijal i da se moramo u budućnosti na to fokusirati prije svega daljnjom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva. Pojednostavljeno, treba omogućiti svakome tko želi raditi pa makar i jedan sat da to može učiniti uz jednostavne i brze procedure ne radeći na crno nego legalno. Govorim o studentima, radu kroz drugi dohodak ljudima koji su već zaposleni, umirovljenicima. Naši prijedlozi su i konkretne mjere za poticanje edukacije stalno zaposlenih, sezonaca, ali i svih onih koji žele raditi u turizmu, kao i uspostavljanje sustava cjeloživotnog obrazovanja u turizmu. Što se pak tiče stranih radnika koji će nam sigurno trebati, moramo dalje nastaviti s ubrzanjem i digitalizacijom postupka izdavanja dozvola i organizacijom sustava koji može što brže obraditi zahtjeve za izdavanjem radnih dozvola i viza. Kada govorimo o radnicima moramo modernizirati i intenzivirati procese edukacija na svim razinama i u svim mogućim oblicima.

Kako na najbolji način iskoristiti umjetnu inteligenciju u turizmu?

Umjetna inteligencija ima potencijal poboljšati tehnološke procese, od preporuka, procesa rezervacija i plaćanja, ali i ukupnog iskustva u samim objektima i destinacijama. A povećanje kvalitete kroz takvu mogućnost nosi sa sobom potencijal povećanja prihoda. Dodatno, sposobnost umjetne inteligencije je da iz velikih količina podataka pronađe one koji se mogu koristiti za kreiranje ponuda, brze i pravovremene prilagodbe u ponudi, ali i promotivnim kampanjama. Domaće kompanije već u značajnoj mjeri koriste razne sustave koji su AI potpomognuti, a tu će se sigurno još više investirati razvojem konkretnih rješenja za turizam.

No, turizam će, nadam se i vjerujem, uza sve koristi koje nam donosi AI, i dalje počivati na komunikaciji među ljudima, doživljajima i emociji. Barem ja to želim.