- Osim što od ovog dugotrajnog toplinskog vala stradavaju stariji, kronični bolesnici i mala djeca, koji su i naši najčešći pacijenti zadnjih dana, imamo sve više mlađih ljudi kojima je zbog vrućine pozlilo odnosno onih koji su kolabirali. Među njima najviše je onih koji moraju raditi na otvorenom. Jedan od njih bio je i mladi pacijent koji radi na bazenu kao spasilac. Očito, nije se dovoljno zaštitio od ove velike vrućine. Stalno se zaboravlja da je primjerice važno staviti kapu na glavu, kad je to moguće biti u hladu i uzimati dovoljno tekućine”, kaže dr. Jasmin Hamzić s Objedinjenog hitnog prijema KBC-a Zagreb u koje ovih dana, unatoč činjenice da je velik broj Zagrepčana otišao na godišnji izvan grada, vlada opsadno stanje jer dnevni broj pacijenta rijetko padne ispod 400. dr. Hamzić naglašava da otkako je počeo ovaj dugi toplinski val najčešće dolaze kronični stariji bolesnici sa simptomima dehidracije što ih životno ugrožava.
No, za sad osvježenja ni na kopnu ni u moru! Naime, prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) po prvi put otkako traju mjerenja temperatura mora dosegla je u Dubrovniku rekordnih 29,7 stupnjeva Celzijusovih a bolje nije bilo ni na Mljetu, Rabu i Crikvenici gdje je ovih dana „voda ključala” na 29,5 stupnjeva. Tome treba dodati i vrlo tople noći koje onemogućavaju dobar odmor. Riječju, zadnjih desetak dana osvježenje ne pruža čak niti more. No, dok DHMZ prognozira da bi kopno idućih dana moglo u silaznu temperaturnu putanju odnosno da bi vrelih gotovo 40 stupnjeva moglo doći do tridesetak do kraja tjedna zahvaljujući povremenim pljuskovima.
No, za obalni dio Hrvatske predaha neće biti barem do subote. Crveno upozorenje za toplinske valove bilježi se od Istre do Dubrovnika. S obzirom na to da su ove visoke temperature potrajale jasno je da ih sve teže podnosimo i da nam je biometeorološka situacija sve teža. Osobito je teško kroničnim pacijentima, starijima i maloj djeci o čemu svjedoči velik broj hitnih intervencija pa i hospitalizacije onih najtežih slučajeva.
Ne bi li izbjegli ozbiljnije zdravstvene teškoće sa svih strana dolaze savjeti od kojih su najvažniji ne izlaziti iz kuće, izbjegavati boravak na otvorenom barem od 10 do 18 sati te piti dovoljno tekućine i kad „nismo žedni".
Naime, upravo je dehidracija glavni razlog zdravstvenih nevolja većine onih koji dolaze na hitne prijeme bolnica i zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Stručnjaci upozoravaju one koji rade na otvorenom da nose zaštitu za glavu te da se svakih pola sata sklone u hlad na nekoliko minuta i uzimaju veće količine tekućine. Prozori i vrata stanova i kuća, dok traje najveća žega, trebaju biti zatvoreni a rolete spuštene.
S obzirom na to da su i ovih dana vatrogasci intervenirali zbog toga što su roditelji ostavili dijete u parkiranom automobilu i dalje je jedno od važnijih upozorenja i liječnika i HGSS-a i Civilne zaštite da je to izuzetno opasno odnosno da se djecu ne smije ostavljati u automobili ni na minutu. Ne bi li lakše podnosili vrućine stručnjaci kažu da će pomoći lagana i široka odjeća i tuširanje u mlakoj vodi. Riječju, kad već ne možemo utjecati na toplinski val možemo ipak smanjiti njegov utjecaj na vlastito zdravlje.