Most nezavisnih lista nakon osam godina promijenio ime, imaju i novi statut i logotip

Most je na subotnjem programskom Saboru izmijenio svoj stranački Statut, ali i ime - ne zovu se više Most nezavisnih lista, nego samo Most, a iz loga su uklonili i narančastu boju.

Novi Statut Mosta priprema je za unutarstranačke izbore koji će se održati krajem godine, a na kojima se očekuje još jedna kandidatura Bože Petrova za predsjedničko mjesto, dok Nikola Grmoja, prema najavama, neće više biti politički tajnik. Temeljni stranački dokument predviđa i elektroničko glasovanje, a zbog epidemije će se na taj način održati i ovi izbori.

Statut predviđa i povećanje broja članova Predsjedništva koje će imati između 11 do 13 članova, te broja članova Glavnog odbora koji raste na najviše 55 članova. U sastav Glavnog odbora ulaze članovi predsjedništva - 15 koji se izabiru direktno na unutarstranačkim izborima te 21 županijski koordinator.

Uvodi se i Klub mladih kao jedno od središnjih tijela Mosta, te tajnik mladih, ali i međunarodni tajnik. I oni će biti članovi predsjedništva. Tajnika mladih biraju članovi Kluba mladih, a međunarodnog tajnika predsjedništvo na prijedlog predsjednika. Dodana je i mogućnost da se u predsjedništvo kooptiraju dva člana, a u Glavni odbor šest članova na prijedlog bilo kojeg člana predsjedništva, a odluku donosi predsjedništvo dvotrećinskom većinom glasova svih članova predsjedništva.

Most je, prema izmijenjenoj preambuli Statuta, politička opcija koja želi Hrvatsku jednakih prilika za sve, oslobođenu korupcije i klijentelizma, uređenu kao pravedno i demokratsko društvo u kojemu se poštuje ljudsko dostojanstvo, temeljna ljudska prava i slobode, da je usmjerena zaštiti suverenosti Republike Hrvatske, njezina nacionalnog identiteta te zaštiti njezinih prirodnih resursa i okoliša, da želi neovisno i učinkovito pravosuđe, javnu upravu u službi svih građana, racionalan i efikasan državni aparat, manje poreze te odgovorno i transparentno upravljanje javnim novcem, da će se zalagati za razvoj ekonomskih sloboda uz poštovanje radničkih prava, za obiteljske vrijednosti koje su temelj društvenih vrijednosti, kao i za zaštitu dostojanstva ljudske osobe, da smatra da se razvoj društva treba odvijati u okruženju koje pospješuje cjelovit razvoj ljudske osobe, njegujući pri tome općeljudske kršćanske vrijednosti i kulturu hrvatskog naroda te poštujući vrednote Domovinskog rata.