Mostovi birači imaju dvostruko nižu razinu stranačke identifikacije od birača SDP-a i HDZ-a

Tko su birači Mosta i kome politička platforma Bože Petrova uzima birače? Na prvi pogled dalo bi se zaključiti - kad Most pada, Živi zid raste i obrnuto, odnosno dio birača seli se od Mosta ka Živom zidu i natrag. Ovomjesečna podrška Mostu, prema istraživanju CRO Demoskopa, popela se na 9,8 posto ispitanika, što je 3,4 postotka više nego prije mjesec dana kad je prema istoj anketi Most podržavalo 6,4 posto ispitanih.

HDZ je od izbijanja afere Konzultantica početkom svibnja do danas, prema anketi CRO Demoskopa, pao za 6,8 posto i trenutačno ima 22,7 posto podrške. Za razliku od HDZ-a koji je platio ceh te afere i pada Vlade, Most je na slučaju Karamarko uspio zaustaviti pad podrške i podići rejting.

Za razliku od Mosta, Živi zid je ovaj mjesec pao na 5,3 posto, a u lipnju je imao 7,4 posto podrške.

Ankete pokazuju prelijevanje određenoga dijela birača između Mosta i Živog zida, ali ne daju pouzdan i potpun odgovor na pitanje tko su danas birači Mosta.

Novo tijelo

Anketa agencije Promocija plus, provedena tijekom svibnja u deset izbornih jedinica, pokazala je da je Most uspio zadržati tek trećinu birača koji su mu dali glas na prošlogodišnjim izborima. Prema toj anketi, najveći dio bivših birača Mosta u prvoj polovici ove godine se pasivizirao, razočaran postizbornim ponašanjem Bože Petrova, dio se (između deset i 20 posto, ovisno o izbornoj jedinici) priklonio Sinčićevu Živom zidu, a dio se (između pet i 14 posto) okrenuo ili vratio SDP-u. Svibanjska anketa agencije Promocija plus, provedena po izbornim jedinicama, dala je, dakle, odgovor na pitanje što se dogodilo s onima koji su glasali za Most u studenome prošle godine, ali ne i na pitanje čije biračko tijelo Most danas uzima. Da je Most ostao samo na trećini birača koje je imao na lanjskim izborima, rejting bi mu u svibnju bio na 4 posto, a ne nešto više od 6 posto koliko je tada iznosio ili na današnjih 9,8 posto.

U intervjuu Jutarnjem listu u svibnju ove godine Ivica Relković, kojega mnogi smatraju glavnim ideologom Mosta, priznao je da je Most izgubio dvije trećine biračkog tijela iz studenoga prošle godine, ali i ustvrdio da je ta platforma u međuvremenu privukla nove, kvalitetnije, vlastite birače. “Most je zbog hrabrosti sudjelovanja u izvršnoj vlasti stekao određeno vlastito biračko tijelo u kojemu više ne dominiraju protestni birači”, zaključio je tada Relković i optimistično konstatirao: “To je za novu opciju golemi kapital - prijelaz praga u svim izbornim jedinicama na glasovima vlastitih proaktivnih, a ne više protestnih birača”. Istine radi, međutim, treba napomenuti da anketa agencije Promocija plus po izbornim jedinicama, na koju se Relković referirao, nije Mostu davala sasvim siguran prolaz u svih deset izbornih jedinica jer su u tri izborne jedinice u svibnju plesali po opasnom rubu izbornog praga.

U iščekivanju pouzdanog istraživanja koje bi pokazalo raste li popularnost Mosta zbog povratka njegovih birača koji su se privremeno bili okrenuli Živom zidu ili zbog privlačenja birača drugih stranaka, osvrnut ćemo se na dosad najtemeljitije istraživanje o karakteristikama birača Mosta koje je provedeno nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.

‘U četiri oka’

Riječ je o istraživanju koje je u prosincu prošle godine proveo zagrebački Fakultet političkih znanosti, a čiji su rezultati dijelom objavljeni u “Blickpunktu Kroatien”, izdanju zagrebačkog ureda Zaklade “Friedrich Ebert”. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 ispitanika i terensko je, što znači da su istraživači “u četiri oka” intervjuirali ispitanike o tome za koga su u studenome 2015. glasali, o njihovim ideološkim, političkim, vrijednosnim i religijskim uvjerenjima te prikupili njihove demografske karakteristike. U spomenutom je uzorku bilo oko 120 onih koji su izjavili da su na izborima u studenome 2015. zaokružili Most.

- Uočili smo nekoliko značajnih karakteristika koje birače Mosta razlikuju od birača ostalih stranaka. Birači Mosta značajno su mlađi od onih dviju velikih koalicija - u prosjeku imaju 43,7 godina, dok birači Domoljubne koalicije u prosjeku imaju 51,3, a koalicije Hrvatska raste 52,1 godinu. Budući da su birači Oraha, koje smo našli u uzorku, i birači Živog zida još mlađi od birača Mosta, mogli bismo zaključiti da je generacijska bliskost zajednička osnova različitim vidovima protestne politike u Hrvatskoj. Na izborima 2015. mladi su očito potražili svoj izbor izvan postojećih političkih stranaka - rekao nam je jedan od sudionika tog istraživanja, docent s FPZG-a Goran Čular.

Stare stranke

Dodao je kako rezultati ovog istraživanja pokazuju da HDZ i SDP postaju politički stare stranke - čak polovica birača koja je 2015. glasala za koaliciju Hrvatska raste starija je od 55 godina, a polovica birača Domoljubne koalicije starija je od 54 godine.

Politologa Čulara pitali smo je li istraživanje FPZG-a pokazalo kome je Most preoteo birače na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. Oko 30 posto onih koji su u studenome prošle godine glasali za Most ustvrdilo je da su 2011. glasali za koaliciju predvođenu SDP-om, a samo deset posto birača Mosta izjavilo je da su na parlamentarnim izborima četiri godine ranije glasali za HDZ, kaže Čular. - Prema ovom istraživanju, Most je na prošlim izborima više birača uzeo SDP-u, nego HDZ-u. Na isti su zaključak upućivale i izlazne ankete koje je na dan izbora provela agencija Ipsos Puls. Međutim, istraživanje pokazuje da su među biračima Mosta najbrojniji oni koji 2011. nisu izašli na parlamentarne izbore, a ako i jesu, glasali su za neku treću opciju, a ne za HDZ ili SDP. Takvih je čak 60 posto među onima koji su izjavili da su glasali za Most - ističe Čular i zaključuje: - Istraživanje je pokazalo da su Mostovi birači uglavnom stranački nevezani, najmanje od svih angažirani u nekoj od stranaka, imaju dvostruko nižu razinu stranačke identifikacije od birača SDP-a i HDZ-a, dakle riječ je o biračima koje u politologiji nazivamo iznimno volatilnima.

Protestni birači

Prema istraživanju Fakulteta političkih znanosti, birači Mosta na političkoj skali lijevo-desno sebe svrstavaju u politički centar - između Domoljubne koalicije i koalicije Hrvatska raste. - Međutim, kad se pogledaju njihovi odgovori na pitanja kojima se testiraju stavovi birača na ljestvici konzervativizma, kao što su odgovori na pitanja o zabrani pobačaja ili vjeronauku u školama, Mostovi birači su znatno bliži koaliciji Hrvatska raste, nego Domoljubnoj koaliciji - naglašava Čular.

Birači Mosta su prema ovom istraživanju znatno skloniji demokratskom, nego autoritativnom tipu vladavine i po tome su, navodi Čular, također sličniji biračima koalicije Hrvatska raste, nego biračima Domoljubne koalicije koji naginju autoritarnom tipu vladavine. Međutim, ono što birače Mosta razlikuje kako od birača SDP-a tako i od birača ostalih stranaka jest njihovo izrazito nezadovoljstvo trenutačnim stanjem demokracije u Hrvatskoj i načinom funkcioniranja institucija. Takav tip birača se, ističe Čular, u politološkoj literaturi naziva “nezadovoljni demokrati”.

Na ljestvici pitanja koja mjere odnos birača Mosta prema Zagrebu, odnosno prema decentralizaciji, pokazalo se, napominje Čular, da su birači Mosta nešto više, ali ne i značajno više od birača koalicije Hrvatska raste za decentralizaciju funkcija središnje države.

Ovo istraživanje također pokazuje da birači Mosta podjednako negativno vrednuju obje velike stranke i njihove vođe i ne uklapaju se u političke podjele zasnovane na povijesnim epohama i ličnostima.

Zanimalo nas je također je li istraživanje FPZG-a pokazalo postojanje značajnijih razlika između birača Mosta i onih koji su na zadnjim parlamentarnim izborima glasovali za Sinčićev Živi zid, s obzirom na to da je u oba slučaja riječ o protestnim biračima koji tragaju za novim političkim opcijama izvan dvaju blokova okupljenih oko HDZ-a i SDP-a. - Poduzorak birača Živog zida u istraživanom uzorku od 1000 birača bio je između 30 i 40 birača, što je premalo da bismo iz njega izvlačili pouzdanije zaključke - rekao nam je Čular.

Za razliku od ideologa Mosta Ivice Relkovića koji tvrdi da će Most na predstojećim parlamentarnim izborima dobiti vlastite proaktivne, a ne više protestne birače, politolog Goran Čular procjenjuje da će i na idućim izborima za Most glasati slična struktura birača kao i na prošlim, dakle protestni birači. - Mislim da je protest prema etabliranim strankama i dalje ono što ujedinjuje birače Mosta. Uz njih će na predstojećim izborima ostati onaj dio biračkog tijela koji pozitivno procjenjuje ponašanje Mosta u cijelom procesu od prošlih izbora do pada Vlade i odluke o raspuštanju Sabora. Dio njihovih birača sigurno vjeruje da se Most dobro nosio s danim okolnostima. Po mom sudu, Most je u proteklom razdoblju ostao ono što se u politologiji naziva antisistemska stranka. To su stranke koje su negativno određene prema načinu na koji postojeći sustav funkcionira. Most u proteklom razdoblju nije ponudio neke nove mehanizme i modele funkcioniranja sustava ili, točnije, pokazalo se da ono što su nudili u sustavu parlamentarne demokracije ne funkcionira - ističe Goran Čular. Napominje da sustav parlamentarne demokracije treba političke stranke, a moderne stranke prije 100 ili 150 godina nisu nastale slučajno. Njih je na površinu izbacio sam život jer se pokazalo da demokracija ne može funkcionirati samo na parlamentu i drugim institucijama, nego joj prije toga i izvan toga treba neko vezivno tkivo, a to su različite političke stranke.

Velika koalicija

- Most sam po sebi nije stranka, nego labava platforma koja je čvrsto inzistirala na nestranačkom premijeru, što je poremetilo odnose unutar političkih stranaka koje su s njim formirale vladu - nastavlja Čular. Ako Most ostane ustrajan u tome, naglašava Čular, moguća opcija je velika koalicija. - Mislim da su iz ovog iskustva dvije velike stranke nešto naučile, a to je da Mostu ne daju popuste koje su mu bile spremne dati nakon prošlih izbora. Velike koalicije i nastaju kad jedna i druga velika stranka ne žele imati posla s antisistemskim strankama - kaže Čular. Pokazuje to, podsjeća, i nedavno njemačko iskustvo: Die Linke je u njemačkoj političkoj javnosti stekao status antisistemske stranke pa je kao odgovor na to nakon parlamentarnih izbora 2013. nastala velika koalicija SPD-CDU-CSU.