MOŽE LI SE UOPĆE INA OTKUPITI? 'Priču treba vratiti na početak i dogovoriti se s MOL-om jer izvjesno je da ćemo izgubiti i drugu arbitražu'

Je li priča o kupnji udjela Ine od MOL-a preko inicijalne javne ponude dionica HEP-a, nakon samo tri tjedna od originalne ideje koju je premijeru Andreju Plenkoviću predstavila potpredsjednica Vlade Martina Dalić, zapravo već propala?

I hoće li Hrvatska uopće uspjeti vratiti Inu u državno vlasništvo?

Na ova dva pitanja javnost zasad još nema odgovora, ali postoji nekoliko indikatora koji nas mogu voditi do zaključka da od cijelog tog “badnjeg šopinga” neće biti ništa.

Problematična je cijena koju bi mogli platiti, zatim političke nesuglasice na relaciji Most - HDZ oko načina otkupa Ine koje bi mogle dovesti do toga da se od toga odustane, a i u samom HDZ-u postoji sve više onih koji kažu da ne treba ići u tu operaciju. Tu je i pitanje jučer osnovanog Savjeta, u kojem nema Martine Dalić, osobe uz koju je do jučer premijer čvrsto stajao. Most, s jedne strane, zagovora svoj model, koji, prema HDZ-u, predstavlja povećanje javnog duga, pa oni guraju vlastiti model, a ako se ide na HDZ-ov model inicijalne javne ponude HEP-a, onda Most traži ustavnu zaštitu nacionalnih resursa, na što pak HDZ ne pristaje, a ni SDP, bez kojega se ne mogu izglasati promjene Ustava u Saboru.

Kritični glasovi

A jučerašnja izjava mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta mogla bi značiti da MOL zapravo ni neće prodati svoj udio u Ini, odnosno da će to, ako ga i bude prodavao, masno naplatiti. A pitanje je onda može li si Hrvatska dopustiti takvu rizičnu transakciju. Szijjarto je, naime, mađarskim medijima izjavio da “hrvatska Vlada mora postići dogovor s mađarskim MOL-om o otkupu udjela u Ini, no Mađarskoj se mora vratiti barem novac koji je uložen u Inu”.

Savjeti Plenkoviću

MOL je dionice Ine platio ukupno 10,5 milijardi kuna, što znači da bi toliko minimalno tražio kada bi prodavao svoj udjel. Njihov udio od 49,08 posto trenutno na burzi vrijedi 1,9 milijardi eura, a ako bi tražili i premiju te kamate, ta bi cijena mogla biti između 10,5 i 14 milijardi kuna, odnosno oko 2 milijarde eura.

Za mnoge preskupo.

Stoga nije neobično da se i u HDZ-u mogu čuti kritični glasovi koji kažu da u taj rizik ne treba niti ulaziti te da s MOL-om treba ponovno sjesti za pregovarački stol i dogovoriti upravljačka prava.

- Mislim da će Plenković na kraju morati reterirati, ako ne od cijelog paketa, onda barem od IPO-a HEP-a, jer mu to savjetuje dosta ljudi u HDZ-u, ali i stručnjaci s kojima se konzultira. Sama najava o pobijanju arbitraže u Švicarskoj i osnivanje savjeta mogu nam biti pokazatelj da premijer uzima vrijeme kako bi donio ispravnu odluku. Priču treba vratiti na početak i dogovoriti se s MOL-om jer izvjesno je da ćemo izgubiti i drugu arbitražu oko plinskog biznisa, što će nas stajati dodatne tri do četiri milijarde kuna - govori nam jedan HDZ-ovac te napominje kako onda treba utvrditi što je strateški državni interes, a što treba prepustiti tržištu.

Njegovo je mišljenje da ne treba ići na IPO HEP-a jer se time otvara put da netko za MOL kupi dionice, nego bi trebalo razgovarati s mirovinskim fondovima, a od tog novca HEP širiti regionalno.

Mogući otkup

Drugi indikator koji može biti simptomatičan za zaključak da od ideje prodaje HEP-a i kupnje Ine neće biti ništa jest jučerašnje osnivanje Savjeta za pregovore s MOL-om o mogućem otkupu dionica Ine. Upravo tako se zove Vladino savjetodavno tijelo, a već u svojem imenu naznačuje da odluka o otkupu Ine nije donesena jer se govori o “mogućem otkupu Ine”.

U tom Vladinu savjetu, kojim predsjeda premijer Andrej Plenković, sjedit će i ministri Davor Ivo Stier, Slaven Dobrović, Goran Marić, Ante Šprlje, Zdravko Marić i Tomislav Ćorić te državni tajnik za energetiku Ante Čikotić. Martina Dalić, inicijatorica ideje o IPO-u HEP-a za otkup Ine nije u tom tijelu, a nije poznato je li to ona sama tražila zbog mogućeg sukoba interesa koje istražuje Povjerenstvo ili je tako odlučio premijer. Plenković je jučer rekao samo da je to odluka Vlade, a ne njegova ni njezina, ali je odmah poručio da će i dalje sudjelovati u tom procesu, pa nije jasno zašto je onda nema u Savjetu ako je želio izbjeći mogući sukob interesa. Možda je to znak da će priču oko Ine voditi ministar državne imovine Goran Marić i Mostovi ministri, koji ne razmišljaju isto kao Martina Dalić.

- Model koji smo predstavili i dalje je najbolji od svih koje sam čuo, najčišći je u smislu generiranja potrebnih sredstava za kupnju Ine bez povećanja javnog duga. Ali kao odgovoran predsjednik Vlade želim poslušati sve ideje, bilo da je riječ o stručnjacima ili političkim strankama. Potpredsjednica Dalić je sudjelovala u svim našim razgovorima dosad i u daljnim će sudjelovati, a Vlada je ta koja je donijela odluku o članovima Savjeta - poručio je Plenković te najavio konktakte s mađarskom stranom već idući tjedan.

Rizik društva

Mostov se model, pak, sastoji u tome, kako nam pojašnjava njihov bivši ministar gospodarstva i saborski zastupnik Tomislav Panenić, da bi se osnovalo društvo posebne namjene za kupnju dionica Ine (SPV), u koje bi se, osim dionica Ine, mogli staviti manjinski državni udjeli u drugim tvrtkama te nekretnine u sklopu državnih nekretnina koje bi nosile određeni prinos, a onda bi se izdala jedna ili dvije obveznice za kupnju Ine.

- Ta je opcija povoljnija jer bi se izdale obveznice, a investitori imaju povrat u određenom vremenu i to ne ulazi u javni dug. Prednost je što bi se po potrebi mogla izdati jedna ili dvije obveznice nakon što se s MOL-om utvrdi vrijednost Ine. Rizik je onda samo na tom društvu, a ne na Republici Hrvatskoj - obrazlaže Panenić.

Mostov prijedlog

Mostov je, pak, stav da Inu jednostavno treba otkupiti te da s MOL-om više nema smisla pregovorati nakon iskustva koje imamo, ali smatra da IPO HEP-a nije dobro rješenje.

Ovo će biti i službeni prijedlog koji će Most dostaviti novoosnovanom povjerenstvu, no premijer Plenković još je jučer rekao što o tome misli.

- Prijedlozi koji dolaze iz Mosta sadržajno su drukčiji od ideje koju smo mi predstavili i sve će se to analizirati i raspraviti, ali bitno je da bilo koja transakcija ne generira javni dug. Od svih prijedloga koje sam čuo, nisam baš vidio da je to tako - odgovorio je premijer.

Ina traži rješenje što napraviti na mjestu sisačke Rafinerije

Uprava Ine angažirala je savjetodavnu tvrtku Deloitte koja bi trebala utvrditi što nakon zatvaranja sisačke Rafinerije napraviti na tom prostoru. Zanimljivo je da Ina u svom priopćenju više ne koristi riječ Rafinerija nego sisačka lokacija. Dakle, zadatak Deloittea je “evaluacija strateških opcija kao alternative preradi nafte na sisačkoj lokaciji”, a “cilj je uspostaviti najučinkovitiji koncept novih modela alternativnog poslovanja uzimajući u obzir tržišne okolnosti i buduće trendove”. Angažman savjetodavne tvrtke odobrili su Uprava i Nadzorni odbor Ine. Priopćenje je objavljeno nekoliko sati nakon što je premijer Plenković jučer kazao da se formira Savjet za pregovore s MOL-om. Dakle, ovo je još jedan dokaz da MOL namjerava ugasiti sisačku Rafineriju. Kako neslužbeno doznajemo, odluku o angažiranju Deloittea Uprava Ine donijela je još prošle godine. Prije odluke arbitražnog suda u Ženevi o tužbi Hrvatske protiv MOL-a, no informacija je tek sada objavljena. Prema dostupnim informacijama, Deloitte bi analizu i prijedloge o budućnosti “sisačke lokacije” trebao napraviti do kraja veljače. (K.Ž.)