Može li Imunološki zavod, sad kad ga je država nakon više turbulentnih godina uzela pod svoje, svoju budućnost graditi na proizvodnji i preradi marihuane u medicinske svrhe? Treba li Hrvatska slijediti, primjer Češke, koja je nakon dvije godine uvoza iz Nizozemske pokrenula vlastitu proizvodnju ili će domaće potrebe podmirivati uvozom?
Višegodišnje iskustvo
- Zašto ne? Uzgoj i prerada kanabisa sigurno su jednostavniji od proizvodnje krvnih pripravaka. U Zavodu bi država lakše ostvarila nužnu, strogu kontrolu nad proizvodnjom, a mi imamo desetljetno iskustvo suradnje sa stručnjacima i institutima, rigoroznim birokratskim protokolom propisanim za lijekove. UN-ova kovencija o sprečavanju zloupotrebe droga iz 1961. i 1971. nameće obavezu državi da strogo kontrolira sadnju kanabisa i preporučuje državnu proizvodnju. Ali, sve to tek treba vidjeti - kaže dr. Srećko Sladoljev, savjetnik Uprave IZ-a, i naglašava da se ideja o mogućoj proizvodnji rodila u glavama stručnjaka koji su posljednjih mjeseci sudjelovali u pripremama Pravilnika koji treba omogućiti da se marihuana u Hrvatskoj nađe na policama ljekarni.
Olakšanje simptoma
Kupnja marihuane u ljekarnama, ne za liječenje nego olakšavanje simptoma kemoterapije i boli onih koji se bore s malignim bolestima, kako opetovano upozoravaju stručnjaci, gotovo da je pitanje dana. Povjerenstvo za analizu i preporuku primjene indijske konoplje u medicinske svrhe na čelu s doc. dr. sc. Ognjenom Brborovićem, podsjetimo, donijelo je preporuke da se marihuana propisuje oboljelima od multiple skleroze, ADIS-a, malignih bolesti i nekih oblika dječje epilepsije.
Tri do pet mjeseci
Hrvatska bi tako koncem ove ili početkom sljedeće trebala postati 12. članica društva europskih zemalja koja će legalizirati kanabis u medicinske svrhe, uz Češku, Finsku, Rumunjsku, Italiju, Španjolsku, Nizozemsku, Francusku, Austriju, Portugal, Veliku Britaniju i Njemačku. A građani Hrvatske bi ga o svom trošku, zizmeđu 10 i 15 eura za suhi cvijet, mogli uz liječnički recept nabaviti u ljekarnama. Ovih je dana Povjerenstvo pustilo Pravilnik u javnu raspravu.
Procjenjuje se da bi isprva u Hrvatskoj trebalo oko 200 kilograma konoplje godišnje. No, realno je očekivati da će potrebe za njom brzo rasti, do 300 kilograma već prve godine, odnosno da će u roku od tri godine dosegnuti potrebu od pola tone godišnje. Proces uzgoja, od sjetve do konačnog proizvoda suhog cvijeta, traje između tri i pet mjeseci, ali su zakonske pripreme znatno kompliciranije, napominje Ognjen Brborović. Cijena medicinske konoplje bez poreza i marži teško može biti niža od 30 kuna. Nizozemci su najveći znalci u uzgoju i preradi kanabisa pa ne treba izmišljati toplu vodu, uvjeren je prof. dr. sc. Milan Pospišil s Agronomskog fakulteta, koji je savjetnik u radu Povjerenstva.
Uzgoj u staklenicima
- Hrvatska ima idealnu klimu za uzgoj konoplje, bilo gdje je moguće organizirati proizvodnju. Bilo bi najbolje prenijeti tehnologiju iz Nizozemske koja konoplju uzgaja u staklenicima - kaže Pospišil. Brborović također smatra da bi bilo dobro, ako smo se već odlučili na korištenje, da se pobrinemo za kontroliranu sadnju u Hrvatskoj, a Imunološki je iz niza razloga pogodan za to.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....