Možemo!: ‘Za dobro upravljanje morskim dobrom potrebno je HDZ maknuti s vlasti‘

Stranka Možemo! u nedjelju je poručila kako je, da bi se odgovorno i održivo upravljalo morskom obalom, potrebno maknuti HDZ s vlasti, najavljujući amandmane na prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je Vlada uputila u drugo saborsko čitanje.

Na konferenciji za novinare u Zagrebu njezini su članovi analizirali što je promijenjeno u odnosu na prijedlog upućen u Sabor u prvo čitanje, istaknuvši da je HDZ odustao od najopasnijih odredbi, no da je predloženi zakon i dalje loš.

Poručili su građanima kako je, ako žele biti sigurni da će pomorsko dobro biti sačuvano za budućnost, potrebno najprije maknuti HDZ s vlasti.

Svima koji su dali potpis u kampanji koju su pokrenuli zbog loših odredbi iz prvotnog prijedloga Vlade uputili su zahvalu.

HDZ pod pritiskom 30 tisuća potpisa iz naše kampanje odustao od privatizacije plaža

"Zajedno s 30 tisuća građana koji su se potpisima pridružili našoj kampanji ‘Nije dobro za pomorsko dobro’, uz snažan angažman civilnog društva i mnogih pojedinaca, uspjeli smo natjerati HDZ da odustane od najspornijih odredbi Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Iako je i tekst prijedloga zakona koji ulazi u drugo čitanje i dalje loš i manjkav, spriječili smo otimanje i uništavanje naših plaža", poručili su.

Saborska zastupnica Ivana Kekin najavila je da će u Saboru podnijeti amandmane na prijedlog zakona u drugom čitanju.

Vijećnik Možemo! u Gradskom vijeću grada Rijeke Nebojša Zelič istaknuo je da je HDZ u tom prijedlogu, u odnosu na prvotni, odustao od izrazito sporne formule spajanja općeg dobra i privatnog vlasništva u tzv. jedinstvenu funkcionalnu cjelinu te da je nestala i apsurdna "morska plaža ispred hotela, kampa ili turističkog naselja", odnosno plaža koja bi bila funkcionalna cjelina s hotelom, kampom ili turističkim naseljem.

Iznimno važnim istaknuo je izbacivanje odredbe kojom je bilo omogućeno da svaka uređena plaža dana u koncesiju može imati 50 posto površine namijenjene isključivo gospodarskoj djelatnosti, odnosno 70 posto ako je van naseljenog mjesta.

Sadašnji prijedlog, istaknuo je, kaže da cijela plaža mora biti dostupna svima na korištenje dok su površine za gospodarsku namjenu smanjene.

U predloženom zakonu sad jasno piše, dodao je, i da se koncesijama za plaže ne može isključiti opća uporaba pomorskog dobra, nema ograđivanja, ograničavanja prava korištenja niti naplaćivanja, a nema ni iznimki koje su dozvoljavale nositeljima koncesije da u određenim okolnostima grade na pomorskom dobru neovisno o tome da li je ta gradnja vezana uz javni interes i javnu uporabu.

Posebno je naglasio kako jasno piše i da nasipavanje mora ljudskom radnjom i odlaganje materijala na morsku obalu ili u more - nije dopušteno. Dapače, smatra se građenjem i može se izvoditi samo unutar građevinskog područja i u okviru zahvata za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu i dokumentaciju vezanu uz zaštitu okoliša, naveo je.

I vijećnik u Županijskoj skupštini Dubrovačko-neretvanske županije Marko Giljača istaknuo je da je HDZ odustao od ograđivanja plaža, ograničavanja pristupa pomorskom dobru, od ograđenih hotelskih plaža, od nekontroliranog nasipanja i dohrane, od preizgrađivanja.

Vijećnica u Gradskom vijeću Grada Pule Dušica Radojčić kao lošu stranu predloženog zakona ističe to što omogućava izvlaštenje privatnog zemljišta na obali, koje izvorno nije bilo pomorsko dobro, a preko kojeg se želi izgraditi obalna šetnica.

"Taj članak izgleda kao naručen za recentni slučaj izgradnje Petram Resorta u Savudriji, gdje je Grad Umag u želji za pogodovanjem vlasniku resorta odlučio izgraditi šetnicu preko privatnog zemljišta, a vlasnici se u obrani svog vlasništva suprotstavili bagerima i ne dopuštaju nastavak radova", ustvrdila je.