MUKE PO MATEMATICI Skoro svi maturanti polagali su nižu razinu. U čemu je problem?

ZAGREB - Podatak da je gotovo 70 posto učenika prijavilo da će na državnoj maturi polagati matematiku na osnovnoj - B razini navodi i na pitanje - je li maturantima polaganje više - A razine matematike, kao i sama matematika, zapravo 'bauk' ili učenici samo odabiru lakšu varijantu, jer im je osnovna razina matematike dovoljna za upis na željeni fakultet.

Znanstvenici, stručnjaci i predstavnici mjerodavnih obrazovnih institucija na to pitanje dali su Hini različite odgovore - po nekima je tako riječ o izboru lakših varijanti, za neke je to pitanje koje treba ozbiljno sagledati, a neki taj podatak smatraju zabrinjavajućim.

Tako profesor matematike na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar znanosti te predsjednik Hrvatskoga matematičkog društva Hrvoje Kraljević smatra da je činjenica što je većina srednjoškolaca izabrala da će na maturi polagati osnovnu razinu matematike neposredna posljedica toga što tu razinu traži većina fakulteta za upis.

Prorektorica za studente i studije zagrebačkoga Sveučilišta Blaženka Divjak ukazuje na to da je važno jasno artikulirati ulazne kriterije za upis na studij, jer u suprotnome ako tražimo prenisku razinu, student ne može uspješno i efikasno studirati ili fakultet ne može garantirati izlazne kompetencije.

Za ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Vinka Filipovića, riječ je o zabrinjavajućem podatku koji govori da je matematika definitivno 'bauk' našim učenicima što, napominje, potvrđuje i čitav niz primjera.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) odgovora pak da A razinu matematike traži 11 posto studijskih programa, odnosno 83 studijska programa od njih ukupno 776. Ipak, načelnik središnjega prijavnog ureda AZVO-a Igor Drvodelić dodaje kako se studiji koji traže A razinu matematike nalaze na visokome mjestu poželjnosti.

Kraljević: Državna matura nije postavljena na najbolji način

Profesor Kraljević napominje da većina učenika nakon srednje škole želi studirati društvene smjerove gdje se ne traži viša razina srednjoškolskoga znanja matematike pa je to, ističe, i direktna posljedica izbora učenika.

Smatra da ni državna matura nije postavljena na najbolji način, odnosno ne kao potvrda da je učenik završio određenu razinu obrazovanja nego kao preduvjet za upis na fakultet. Ipak, za Kraljevića nije loše što na državnoj razini postoji ujednačeni test koji, na neki način, omogućuje da se rade rang-liste za upis na fakultete, ali i upozorava da to nije isto kao državna matura, koja je, kao što joj i ime kaže, ispit zrelosti, a ne svrstavanje na neku rang-listu. Uvođenje državne mature pak drži pozitivnim i poticajnim za srednje škole da podignu kvalitetu obrazovanja.

Za njega je ipak neprirodno da neki učenik koji je završio prirodoslovno-matematičko usmjerenje u gimnaziji bira nižu razinu matematike koja je, ističe, u stvari jedva malo prošireno znanje osnovne škole.

Kraljević smatra da je izuzetno loše što se u školama smanjuju sati dvaju ključnih predmeta - materinskoga jezika i matematike te podsjeća kako se uvijek govorilo o važnosti "gramatike i matematike". Ocijenio je da je smanjivanje sati posljedica izrazito lošega nastavnog plana i programa kojemu se, kad god se mijenjao, dodavao neki novi predmet, tako da sada imamo ogroman broj predmeta kao ni jedna druga zemlja. Izrazio je i nadu da će se to u skoroj ozbiljnoj reformi i promijeniti. Iako ne zastupa američki pristup o biranju, primjerice, samo pet predmeta, Kraljević se zauzima za to da se zadrže neki osnovni predmeti, a neki sadržaji 'okrupne' pod jednu ocjenu, pa bi tako, rekao je, mogla biti jedna ocjena iz umjetnosti, koja bi uključila i nove oblike umjetnosti.

Kraljević je napomenuo da je takva vrsta reforme "samo krenula u vrijeme kada je ministar bio Dragan Primorac i pristupilo se izradi nacionalnoga kurikuluma, a došlo se samo do izrade nacionalnog okvirnog kurikuluma u kojemu je sve poučavanje podijeljeno na ukupno osam područja za koja su popisani željeni ishodi učenja". Ocijenio je kako je to razmjerno dobro napravljeno, ali i istaknuo da se od tada nije ništa radilo i to je 'stavljeno u ladicu i na web'.

Divjak: Važno je jasno artikulirati ulazne kriterije za upis na studij

Stav Sveučilišta u Zagrebu jest da je važno jasno artikulirati ulazne kriterije za upis na studij jer, u suprotnome ako tražimo prenisku razinu, student ne može uspješno i efikasno studirati ili fakultet ne može garantirati izlazne kompetencije, rekla je prorektorica Divjak.

Po njezinu mišljenju, raspodjela prijava za polaganje državne mature ovisi o dva kriterija - prvo o pripremljenosti maturanata za polaganje više razine matematike i prirodoslovlja općenito te o zahtjevima visokih učilišta da se kao ulazne kompetencije za upis na studij prepozna zahtjev za višu razinu matematike.

Divjak ističe da je problem s matematikom vrlo alarmantan pa se moramo pitati kakav nam je obrazovni sustav, odnosno ulažemo li u matematiku i prirodoslovlje u predtercijarnom obrazovanju i kako će se to reflektirati na gospodarski razvoj Hrvatske.

Kao drugi kriterij spomenula je da na zagrebačkome Sveučilištu u cjelini prevladava zahtjev za razinom A (viša razina) kod barem jednog od obveznih predmeta mature. Dodaje da tako razinu A iz matematike ima devet tehničkih fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta, ali i gotovo svi biomedicinski, pojedini biotehnički pa čak i nekoliko studija na društvenim fakultetima.

Međutim, upozorila je, većina drugih visokih učilišta u Hrvatskoj izbjegava stavljanje upisnog uvjeta matematike više razine kao obveznog, jer se boje hoće li popuniti kvote.

Filipović: Matematika je za naše učenike 'bauk'

Ravnatelj AZOO-a uvjeren je da je našim učenicima matematika definitivno 'bauk' što, dodao je, potvrđuje niz primjera. Filipović tako navodi i rezultate na državnoj maturi i Pisa istraživanjima, veliki broj negativnih ocjena tijekom školske godine, te činjenicu da puno učenika, što je zabrinjavajuće, već u osnovnoj školi uzima vanjske instrukcije dok je u srednjim školama to gotovo pravilo, a posebno u gimnazijama.

Ističe da srednjoškolski programi nastave matematike u nekim strukovnim školama ne prate traženja fakulteta za upis u određene studijske programe, posebice pak na tehničkim fakultetima.

Sadašnje stanje s matematikom i problemima o kojima, rekao je, godinama slušamo, posljedica su nekoliko čimbenika. Tako Filipović smatra da inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika u načinu i metodama poučavanja ne odgovara potrebama djece, te učenici ne uče matematiku s razumijevanjem i njima ona postaje teška i nerazumljiva pa je rezultat nezainteresiranost učenika za matematiku, a posljedica loši rezultati i nezadovoljavajući uspjesi na svim razinama školovanja. Kao drugi problem navodi neprikladne nastavne programe koji su, upozorio je, definitivno prezahtjevni, što loši rezultati stalno potvrđuju.

Ukazao je i na problem stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika, jer, podsjeća, učitelje i nastavnike usavršavaju isti oni stručnjaci od kojih su oni sami stjecali formalno obrazovanje. Za Filipovića, problemi su i često nestručna zastupljenost u nastavi matematike posebice u osnovnim školama te negativna selekcija pri upisu na odgovarajuće matematičke fakultete, jer rijetko najbolji matematičari iz srednjih škola upisuju nastavnički smjer na fakultetima. Mi se pak, smatra, često zavaravamo odličnim rezultatima naših učenika na međunarodnim natjecanjima, ali oni su samo iznimka i rezultat njihove nadarenosti te stručnosti i entuzijazma njihovih nastavnika.