Na današnji dan prije 44 godine Velu Luku pogodio tsunami, valovi od šest metara prodrli su u kuće: Znanstvenici znaju i zašto

Točno na današnji dan prije 44 godine, 21. lipnja 1978., oko pet ujutro na prvi dan kalendarskoga ljeta Velu Luku na Korčuli pogodio je veliki plimni val, kojega neki zovu i tsunamijem, donosi Slobodna Dalmacija.

Prvi plimni val bio je u 5.15 sati, a posljednji oko 9.40 sati. Bilo ih je ukupno sedam do osam, a plimni val u 7.40 sati bio je najrazorniji i najveći.

Kako bilježe kronike, valovi su bili visoki i do šest metara, more je prodrlo u prvi red kuća i objekata, a brodovi su završili na rivi. More se onda povuklo, a cijela veloluška vala ostala je dopola suha. A onda je uslijedio još veći plimni val. U moru su završili i vagoni maslinova ulja, vina, ali i otrovi iz poljoljekarne.

- Teško je povjerovati da je more toliko visoko bilo. Radio sam u pošti, more je tamo bilo točno moje visine, a ja sam visok metar i 70. Sve je opustošilo na rivi, butige od postoli i namještaja, sve je plutalo po portu. Iz mesarnice je izvuklo panj na kojem se siće meso. Plima ga je izvadila vani, a mesarnica je bila iznad parka. Veliki ribarski brod izbacilo je ispred spomenika u centru. Toga jutra sjećaju se svi Velolučani. To je bilo neopisivo, tako strašne plime Vela Luka nije doživjela u svojoj povijesti - ispričao je umirovljeni veloluški poštar Ivo Cetinić Paron novinaru Draganu Miljušu za Dalmatinski portal.

Dan nakon plimnoga vala grupa ronilaca otkrila je da je temelj rive potkopan u dužini od 42 metra, uz goleme pukotine. Mještani su se odazvali pozivu Civilne zaštite za čišćenje rive. Poslije su krenuli i veći radovi i sanacija, a uz to odmah se počelo razmišljati i o uzrocima plimnoga vala. To promišljanje praktično traje do danas, baš kao i strah od novoga tsunamija kod Velolučana.

Hrvatski znanstvenici protumačili pojavu

Skupina hrvatskih znanstvenika s PMF-a u Zagrebu i Instituta "Ruđer Bošković" nakon tri desetljeća riješila je "velolučku enigmu" i rezultate objavila u jednom od najprestižnijih časopisa iz geofizike, Journal of Geophysical Research.

- Potvrdili smo da su tu veliku poplavu u Veloj Luci izazvali atmosferski procesi. Odmah nakon što se pojava dogodila postavljene su četiri različite hipoteze, od kojih su je dvije dovele u vezu s pomacima u podmorju, tj. ustvrdile su da je u pitanju tsunami, a dvije s poremećajima u atmosferi. Time je potvrđeno da je relativno mali poremećaj atmosferskog tlaka, od samo nekoliko milibara, koji u uobičajenim uvjetima ne bi mogao izazvati kolebanje morske razine veće od nekoliko centimetara, mogao izazvati višemetarsko kolebanje morske razine, zbog pojave rezonancije, ali i zbog specifičnog, ljevkastog oblika Zaljeva Vela Luka, rekao je voditelj istraživanja prof. Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka PMF-a novinarki Tanji Rudež za Jutarnji list.

Orlić, uz kojega su u istraživanju sudjelovali dr. Miroslava Pasarić, dr. Danijel Belušić i dr. Ivica Janeković, dodao je da su oscilacije, doduše ne tako velike, poznate pod nazivom "šćiga", zahvatile brojna mjesta duž hrvatske obale srednjeg Jadrana

- Tako su u novije vrijeme zabilježene u Starom Gradu i Malom Stonu u lipnju 2003., na otoku Istu u kolovozu 2007., u Malom Lošinju u kolovozu 2008. te ponovno u Starom Gradu u veljači 2010. Tek smo uspjeli protumačiti pojavu i trebat će vremena da se istraži utjecaj globalnog zatopljenja na nju. No, kako su atmosferski poremećaji koji dovode do takvih poplava povezani s razvojem konvektivnih sustava u atmosferi te da bi ovi potonji mogli učestati zbog globalnog zatopljenja, rekao bih da veza nije isključena - zaključio je prof. Orlić za Jutarnji list.

Plimni val ponovo u Veloj Luci

Da se slične, srećom ne tako velike pojave događaju i dalje, svjedoči i slučaj iz Vele Luke, opet krajem ovoga mjeseca, točnije 26. lipnja 2014. godine.

Oscilacije visine mora počele su ujutro prije 8 sati, dok se oko 8.30 plima popela četiri metra iznad mora u Kalima na kraju zaljeva i zahvatila automobile koji su se našli u blizini, a stradalo je i nekoliko brodica.

- U šoku sam, barke su bile na ulici, preko puta je sve poplavljeno, trgovina i druge butige. Ljudi su spašavali barke, more se povlačilo i nadolazilo jedno 30 puta, 100 metara se vrati i sve barke povuče, onda ponovno poplavi ulicu i tako skoro cijeli dan, ali u blažem obliku. Ja sam ovdje od 2009. godine i svake godine more izađe na ulicu, ali ne tako jako, a ovog puta došla je ne znam točno do koje visine, ali ušla mi je u apartman u kojem su spavali moji gosti - opisao je ugostitelj Joseph Jung novinarki Dini Cahun za Dubrovački vjesnik.

I on, baš kao i mnogi istraumatizirani Velolučani, kao i stanovnici nekih drugih mjesta na dalmatinskim otocima ne mogu mirno spavati. Prilika je to da se još jednom promisli i o globalnom zatopljenju koji leži u podtekstu i tih pojava.