Na dopunskim izborima birat će se predstavnici manjina. Rezultati bi mogli utjecati na snage u skupštinama

U čak 87 jedinica lokalne i regionalne samouprave tijekom ljeta će se održati dopunski izbori na kojima će se u predstavnička tijela - općinska i gradska vijeća te županijske skupštine - birati predstavnici nacionalnih manjina. To znači da će se ukupni broj vijećnika u lokalnim tijelima vlasti, koji je prošlogodišnjim izmjenama zakona smanjen za deset posto, povećati za njih čak 99. U sredinama gdje većina u vijeću ili skupštini ovisi o jednom glasu, dopunski izbori mogli bi dovesti do toga da se iznova miješaju karte, a sve ovisi o tome s čije će liste biti izabran predstavnik nacionalne manjine.

Tako u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje se bira pet pripadnika srpske nacionalne manjine, nedostaje njih troje koji će se izabrati na dopunskim izborima. HDZ je formirao većinu uz podršku dva vijećnika s nezavisne liste i pojedinih vijećnika s liste Hrvatskih suverenista i njihovih partnera. Skupština ima 37 vijećnika, što znači da im je za većinu trebalo 19 ruku, no s nova tri pripadnika nacionalne manjine Skupština će imati 40 vijećnika, a za većinu će trebati 21.

Formiranje većine

Nakon dopunskih izbora zanimljivo bi moglo biti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji čija Skupština broji 37 vijećnika, a na dopunskim izborima dobit će još dva predstavnika srpske nacionalne manjine i imat će 39 vijećnika. Vladajuću koaliciju čine HDZ, HSLS i DHSS s 19 vijećnika, dok su u oporbi NL Damira Bajsa, SDP i Domovinski pokret s 18 vijećnika. Većina se nije formirala bez problema, a zapinjalo je kod izbora predsjednika(ce) Županijske skupštine. Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak čak je prijetio da će napustiti pregovore jer su u HDZ-u predlagali rotirajuće mjesto predsjednika. Na kraju se izborio da mjesto predsjednice Skupštine pripadne vijećnici s HSLS-ove liste. Kako će vlast u županiji izgledati na jesen, ovisi o tome s čije će se liste izabrati dva dodatna vijećnika srpske manjine.

U Skupštini Primorsko-goranske županije, koja se nije formirala jer nije bilo većine koja bi podržala SDPova Lorisa Raka za predsjednika, na dopunskim izborima izabrat će se tri dodatna vijećnika: jedan iz redova talijanske i dva iz srpske nacionalne manjine. Na HDZ-ovu većinu u Skupštini Ličko-senjske županije izbor dodatna dva vijećnika srpske manjine neće utjecati i Marijan Kustić će komotno ostati predsjednik neovisno o tome s čije će liste biti izabrani dodatni vijećnici.

Moguć preokret

Skupština Šibensko-kninske županije konstituirana je s većinom od jednog vijećnika. Oporba se ujedinila protiv HDZ-a koji je osvojio najviše glasova i zbrojila većinu, 19 vijećnika, od ukupno njih 37. No, nakon dopunskih izbora Skupština će dobiti još dva vijećnika iz redova srpske nacionalne manjine, pa će za većinu trebati 20 ruku. Ne budu li i novi vijećnici na strani Stipe Petrine, moguć je preokret. U nekim manjim sredinama također će se nakon dopunskih izbora iznova prebrojavati većina i moguće je da vijećnici nacionalnih manjina budu presudni u odlukama tko će zadržati ili, pak, izgubiti vlast.

Prema Zakonu o lokalnim izborima, zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalnih vlasti određuje se sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. O brojnosti nacionalne manjine ovisi broj njihovih predstavnika. Tamo gdje ih nije izabrano dovoljno s "redovnih" lista, biraju se na dopunskim izborima koji se moraju održati u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela. Najveći dio dopunskih izbora održat će se 25. kolovoza, a na njima imaju pravo birati samo pripadnici nacionalnih manjina.